• Novice
  • #Društvo
  • Monty Dayton
    • Treći svijet
    • Njihova kuća Srpska
    • Oni koji nisu radili zločine
  • Ex Yu
  • #Hrvatska
  • Svijet
    • Austrija
    • Njemačka
  • Kolumne
    • Denis Kuljiš
    • Gloria Lujanović
    • Ivan Pepić
    • Ivan Šušnjar
    • Josip Mlakić
    • Marijan Knezović
    • Martina Mlinarević-Sopta
    • Milan Šutalo
    • Nino #Raspudić
    • Petar Bilobrig
    • Radoslav Dodig
    • Sanja Vlaisavljević
    • Tvrtko Milović
    • Ugo Vlaisavljević
    • Veselin Gatalo
Prijaviti se
Dobrodošli! Prijavite se na svoj račun
Zaboravili ste zaporku? dobiti pomoć
Pravila korištenja i privatnost u našoj kuinji…
Lozinka za oporavak
Oporavak lozinke
Lozinka će se vam biti poslana e-poštom.
poskoknews
Registracija / Prijava
poskoknews
Registracija / Prijava
Četvrtak, 5 lipnja, 2025
  • Osvrti
  • #Sarajevo
  • In Foreign Language
  • Interviewi
  • Kolumne
  • Politika kolačića (EU)
Registracija / Prijava
Facebook
Instagram
Twitter
Youtube
poskoknews
  • Novice
  • #Društvo
  • Monty Dayton
    • Treći svijet
    • Njihova kuća Srpska
    • Oni koji nisu radili zločine
  • Ex Yu
  • #Hrvatska
  • Svijet
    • Austrija
    • Njemačka
  • Kolumne
    • Denis Kuljiš
    • Gloria Lujanović
    • Ivan Pepić
    • Ivan Šušnjar
    • Josip Mlakić
    • Marijan Knezović
    • Martina Mlinarević-Sopta
    • Milan Šutalo
    • Nino #Raspudić
    • Petar Bilobrig
    • Radoslav Dodig
    • Sanja Vlaisavljević
    • Tvrtko Milović
    • Ugo Vlaisavljević
    • Veselin Gatalo
type here...
poskoknews
  • Novice
  • #Društvo
  • Monty Dayton
    • Treći svijet
    • Njihova kuća Srpska
    • Oni koji nisu radili zločine
  • Ex Yu
  • #Hrvatska
  • Svijet
    • Austrija
    • Njemačka
  • Kolumne
    • Denis Kuljiš
    • Gloria Lujanović
    • Ivan Pepić
    • Ivan Šušnjar
    • Josip Mlakić
    • Marijan Knezović
    • Martina Mlinarević-Sopta
    • Milan Šutalo
    • Nino #Raspudić
    • Petar Bilobrig
    • Radoslav Dodig
    • Sanja Vlaisavljević
    • Tvrtko Milović
    • Ugo Vlaisavljević
    • Veselin Gatalo
type here...
Registracija / Prijava
Nekategorizirano

Petar Gudelj, izbor iz poezije

Desk
By Desk
17. travnja 2014.
14656
12150
Pošalji
Facebook
Twitter
Pinterest
VK
WhatsApp
    Vrlo
    Aktualno10. listopada 2021.

    OBJAVA RATA USTAVU: Je li Komšić svjestan da je Dayton Peace Agreement Ugovor o Miru?

    Aktualno18. travnja 2019.

    BIVŠI GENERAL IRANSKE GARDE: Bili smo u BiH prerušeni u humanitarce

    Osvrti13. studenoga 2020.

    OSVRT Što sve nije strano čovjeku bez zjenica?

    - Advertisement -
    Školu je pohađao u Bihaću, Šibeniku, Mostaru i Sarajevu, a diplomirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Uvršten u više antologija poezije i pjesama u prozi.

    Napisao je i velik broj scenarija za dokumentarne filmove, a bio je i glavni scenarist u filmu “Vrulja u vrulji” (1996.).

    Danas živi u Baškoj Vodi gdje ima nakladnu kuću “Sveti Jure”.

    Djela

    • Ruke, suze i čempresi, Sarajevo, 1956.
    • Isus je sam, Kruševac, 1961.
    • Pas, psa, psu, Beograd, 1967.
    • Suhozidina, Beograd, 1974.
    • Tropi. Počela (s grafikama Slobodanke Marinović-Stupar), Beograd, 1976.
    • Štit, Mostar, 1979.
    • Ilirika (Beograd, 1980., Ljubljana 1984.)
    • Vrulja (Beograd, 1982.)
    • Mit i med (Beograd, 1982.)
    • Osmoliš (s grafikama Senadina Tursića, Beograd, 1982.)
    • Vlkoe (s grafikama Milice Vučković, Beograd, 1984
    • Hesperidske jabuke (Beograd, 1986.)
    • Europa na tenku (Beograd, 1987)
    • Vuk u novinama (Zagreb, 1988.)
    • Moja Imota (Zagreb, 1991.)
    • Golubice nad jamama I. – III. (Split, 1993.)
    • Put u Imotu (Baška Voda, 1996.)
    • Hrvatska Odiseja (Baška Voda, 1999.)
    • Zmija mladoženja, pjesme i pjesnička proza (2008.)

    Nagrade i priznanja

    • 2010.: Goranov vijenac
    • 2014.: Plaketa “Dobrojutro, more“, s pjesničkih susreta u Podstrani.

    GOVORILA TI U TRAVNJU

    Nemoj me tako. Budi nježan.
    Ja sam jabuka.

    Govorila ti u travnju.

    ( Ti južni vjetar. Grizeš je.
    Kršiš joj ruke.)

    Budi strpljiv. Procvjetat ću
    i prolistati.

    Bit će mi puna njedra jabuka.

    Dođi u listopadu. U moja njedra
    zavuci ruku.

    Svu jesen i svu zimu
    mirisat će ti ruka.

     

    LEŽAO NA LEDINI

    Ležao na ledini, u Dvogrljači,
    licem okrenut k nebu.

    Gledao u oblake, slušao jarebice
    i vjetar.

    Zaspao.

    Na lijevi mi rukav ušla
    na desni rukav izašla.

    Moja ljubavnica zmija.

    Izgubila se u kupinama.
    U godinama  i travi.

     

    TEBI SEDAMNAEST, OSAMNAEST

    Tebi sedamnaest, osamnaest. Prepelica uzletjela iznad Dila.
    Zaustavila se nad Milom Stipinom, piva.

    Livoda rastopljena. Lipanj. Livoda je rastopljen lipanj. U livodi,
    u lipnju, Mila Stipina čita knjigu i čuva kravu. Sjedi u travi.

    Prepelica izletjela između njenih nogu. Među njenim no-
    gama prepeličije gnijezdo.

    Kad se isprevrće po nebu, kad ispjeva pjesmu, prepelica će sletje-
    ti u livodu, u svoje gnijezdo. Među Mile Stipine noge, u travu.

     

    ZAPAMĆENA SVJETLOST

    Naljepša zapamćena svjetlost:
    kad su mi usred dvadesetog stoljeća,

    u jadranskom kršu, u kolovozu,
    svijetlile zvijezde.

    Kad su mi između zvijezda prvi put zasvijetlile
    tvoje sise.

     

    MITSKO DRVO

    Moj ud, moje mitsko drvo.

    Ležim na zemlji,
    Pod svojim mitskim drvetom.

    Ono raste, grana se,
    lista, cvjeta.

    U moje mitsko drvo
    slijeću munje i ptice.

    I kada budem ležao
    dva metra niže, u zemlji,

    rast će, listat će i cvjetati
    moje drvo.

    Napajat će me munjinom.

     

    UMRO JE  MATAN NOGALO

    Umro je Matan Nogalo.

    Čovjek koji je skovao jastreba.
    Čovjek koji je skovao zmiju.
    Čovjek koji je skovao vuka.

    Otvorio je kovačnicu
    na nebu.

    Kad grmi,
    kad sijeva,
    to Matan i Pile Nogalo
    na nebu
    nad Velimom
    kuju.

    Mogao je skovati
    medeni sat.

    Mogao je skovati pčelu.
    Mogao je skovati med.

    Kad su ustrijelili jastreba,
    skovao jastrebu
    gvozdeno krilo.
    Kad su vuku razbili čeljust
    i prebili nogu,
    skovao mu gvozdenu čeljust
    i gvozdenu nogu.

    ( Čuje se gvozdeni urlik.
    Vidi se gvozdeni trag.)

    Kad je Mate Radalj, u ratu,
    izgubio oko,
    rekao mu je: Ne plači,
    imenjače,
    ja ću ti skovati drugo.

    Matanove sjekire, modre i oštre,
    progovarale su iz vatre.
    Matanove brave
    otključavale i zaključavale
    usta, utrobe, duše.

    Nadmeću se Matan i Pile Nogalo:
    tko će skovati ljepšu zmiju,
    tko će skovati ljepši cvijet.

    Pile skuje poskoka.
    Matan mu išara leđa.

    Pile mu skuje rašljast,
    Matan njemušti jezik.

    Pile skuje garipulu.
    Matan ružu.

    Pile joj skuje  miris.
    Matan joj skuje ime.

    Pile skuje jarebicu.
    Matan u jarebici jaje.

    Pile skuje Mjesec.
    Matan mjesečinu.

    Pile skuje prsten.
    Matan skuje smrt.

     

    ZMIJA MLADOŽENJA

    Ženite me Mletkinjom,
    tankom i visokom.

    Najmlađom i najljepšom
    duždovom kćeri.

    Kojoj iz pupka ljiljan reste,
    ljubica među nogama cvjeta.

    Kosa joj je mrk oblak.
    Opasala se munjom.

    Hita se narančama.

    Za kojom se suče mjesečina
    i svila.

    Čini mi se: za mene bi bila.

    Sedlajte nam konje. Njoj lastavicu,
    meni vilu.

    Potkujte ih mjesecom
    i zauzdajte zvijezdom.

    Dug je od Mletaka do Budima
    put.

     

    NAŠA KUČKA ZMIJARA

    I danas, nakon pedeset godina, još laju poskoci nad našom
    kućom u Podosoju. To su poskoci unuci i praunuci naše kučke
    Zmijare.

    Naše kučke Zmijare, koja se parila s poskocima.

    Parila se dvaput godišnje: kad se pare psi i kad se pare poskoci.
    Parila se s psima i s poskocima.

    U vrijeme njezina parenja, oko naše kuće posvunoć se naganjali
    psi i poskoci. Ujutro sve mirisalo pasijm i poskočkim sjemenom.

    Štenila se u Kozjoj ljuti, u kršu. Iz krša dovodila pse i poskoke.
    Prvi put dovela četiri kučeta i pet poskoka. Poskoci bili obrasli
    psećom dlakom, psi imali rašljast jezik i zmijski rep.

    ( Viđali poskoke s pasjom glavom i pse obrasle poskocima.)

    Dojila ih na našem kućnom pragu. Za sise se otimali poskočići
    i kučići. Psikali i režali. Ujedali se.

    Kad bi poodrasli, poskoci dojili ovce i koze. Lokali vareniku
    iz kotluša.

    Sjedili i dojili mlade majke, kad bi umorne zaspale u vinogra-
    du. Krili se između njihovih sisa. Iz jedne sise bi dojio poskok, iz
    druge sin. Takve poslije nazivali poskokovićima i vilenjacima.

    U Vranjači i Drvogljači, gdje su druge napadali, nama su se
    umiljavali, oko naših nogu ovijali poskoci. Branili nas od drugih
    zmija. Bili su to poskoci što su se odgojili u našoj kući, koje je
    oštenila naša kučka Zmijara. Naš rod.

    Naša se kuća sorila. Gora sašla iz gore, pregazila vrtle i vino-
    grade, ušla u našu kuću. Gdje smo sjedili mi za večerom i moli-
    li se Bogu, sad sjede i mole se  grab i dub, i jasen i kljen. Na ploči
    kraj komina, gdje smo se rodili ja i moj otac, djed i pradjed, sad
    se rađaju poskoci.

    Unuci i praunuci naše kučke Zmijare. Čuvaju našu kuću.

     

    JE LI TO LIPO

    Jedan se moj pradjed vraća kući iz mletačke vojske. Vraća se
    preko otoka. Utihe. Otoci se zrcale u moru. Staro doba.
    Vraća se pomalo i polako: danima, tjednima. Mjesecima. S oto-
    ka na otok, a otoka kao na nebu zvijezda. Na otocima gradići, sela.
    Smokve i vinogradi. Mazge i magarad. Koze i ptice. Ljudi.
    Prevoze ga težaci i ribari. Plaća su im njegove priče i ruke. U
    ruku mu dadu veslo, on vesla, priča i pjeva. U ruku mu da mo-
    tiku, on s njima povazdan kopa, priča i pjeva. Piju bevandu,
    jedu sušenu ribu i tvrd ječmeni kruh.
    Uveče ga uvode u svoje kuće. Sjednu uz ognjište, ispod odri-
    ne i dugo mole rozarije. Zelje obilno preliju uljem. Postelju mu
    namjeste pokraj magareta, u travi.
    Ujutro mu dadu komad tvrda ječmena kruha i još tvrđeg ko-
    zjega sira, koji se topi u ustima i biva ono što je već bio, kozje ma-
    slo. Preporuče ga drugim težacima i ribarima, koji će ga prevesti
    na drugi otok, bliži njegovoj dalekoj kući.
    Njegova kuća iza planina, iza zvijezda. Sagrađena pri poli, su-
    hozida, pokrivena raženom slamom. Vlašići iznad nje svake noći
    potjeraju svoje stado zvjezdanih koza. On preko otoka, s otoka
    na otok putuje svojoj kući.
    Za vedrih noći na moru kad izlaze Vlašići, kad na daleke pla-
    ninske vrhove papcima stanu njihove koze i otisnu se nad morski
    bezdan, on rukom i veslom pokazuje ribarima:
    – Ono su Vlašići, i ja sam Vlašić, tamo je moja kuća.
    Jedna  mlada udovica, na jednom od mnogih njegovih otoka,
    nije ga htjela pustiti pet dana. Vodala ga po otoku, pokazivala mu
    svoje maslinike i vinograde. Vodila ga po svojoj kući, pokazivala
    mu bačve vina i kamenice ulja. Pokazivala mu sise. Nagovarala
    da zauvijek ostane na otoku, s njom. U njezinoj tvrdoj kući, među
    njezinim tvrdim sisama, u njezinoj mekoj postelji, što je mirisala
    lavandom i rogačima. Obećavala mu blaženstvo. A on jednako
    čeznuo za svojom slamnatom suhozidinom iza planina i iza zvijezda.
    Jedva se oteo iz zagrljaja njezinih loza i maslina i dugih i grabljivih
    njezinih ruku. Odahnuo kad se našao na otvorenom moru.
    Rujan ga zatekao na jednom šibenskom otoku: Murteru, Zla-
    rinu, Žirju. Prespavao pod maslinom, zaputio se kroz otok, tražiti
    brod. S obje strane puta, vinogradi se žutili i modrili grožđem.
    On prekoracio zid, ubrao grozd.
    Žena koja ga je gledala ispred svoje kuće, poviče na nj:
    – Ej ti što bereš nisi sadio, je li to lipo?
    – Lipo je lipo.  Gladnu je svako lipo- odgovori moj pradjed
    i ostade upamćen.
    Da ne bi te igre rječima, te dvomislice, dvojakog, etičkog i
    nutrističkog značenja lip i lipo, što se tog rujansko jutra,
    te tko zna koje godine, na jednom, tko zna kojem od šibenskih
    otoka, odigrala između žene što je čuvala svoj vinograd i otpu
    -štenog vojnika koji je, vraćajući se kući preko otoka, ubrao nje-
    zin grozd, uspomena bi se na  toga moga pradjeda davno izgubila
    u zraku, i u zemlji. Kao što  su mu se izgubile oči i kosti. Kao što
    mu se izgubilo ime.
    Ime mu nije znao ni moj ćaća kad mi je pripovjedao tu jezič-
    nu igru, pradjedovsku otočku zgodu. Vjerovatno ga nije znao ni
    ćaćin djed, od kojega je moj ćaća čuo, ni djedova djeda djed.
    Od pradjeda, mletačkog vojnika koji se kući vraćao preko otoka,
    Ostade samo jezična iskra, što mu je, kao munja, osvijetlila lice.
    Od ostalih, mojih mnogih, ni iskrice: zauvijek ostadoše u tami.

    Pošalji
    Facebook
    Twitter
    Pinterest
    VK
    WhatsApp
      Prethodni članak
      Puljić: Papa Franjo sigurno dolazi u BiH naredne godine
      Sljedeći članak
      Veliki petak: Dan raspeća i smrti Isusa Krista
      - Advertisement -

      14656 KOMENTARI

      Login
      guest


      guest

      14.7K Mišljenja
      Najstariji
      Najnovije Most Voted
      Inline Feedbacks
      View all comments
      wpdiscuz   wpDiscuz
      Pravo iz furune
      Aktualno5. lipnja 2025.

      ŽELIMO VIŠE MARIJA KROLO Dok hrvatski kadar šuti i klima glavom, naša Mara je dokazala sustavnu diskriminaciju hrvatskog jezika

      Borba Marije Krolo iz Tomislavgrada protiv države Bosne i Hercegovine za ravnopravnu uporabu hrvatskog jezika Institucija ombudsmana za ljudska prava...
      - Advertisement -
      #Hrvatska

      GLOBAL FIREPOWER 2025. Tko ima najviše tenkova u Europi i svijetu? Srbija je na ovoj listi ispred Hrvatske

      5. lipnja 2025.
      Svijet

      Medvedev: Rusija na pregovorima traži pobjedu, a ne kompromis

      5. lipnja 2025.
      Aktualno

      Prvi tjedni pape Lava: Oprezniji od prethodnika Franje

      5. lipnja 2025.
      Svijet

      Trump naredio istragu o ‘zavjeri’ za prikrivanje Bidenovog mentalnog zdravlja

      5. lipnja 2025.
      - Advertisement -

      More Articles Like This

      POKRADENI U PRIJEVODU: Daytonski sporazum na engleskom jasno spominje “teritorije unutar entiteta s kojih su izabrani članovi Predsjedništva”. Prijevod je to maknuo!

      Aktualno 21. listopada 2024.

      Tegeltija odgovorio SDA: Njihova inicijativa ništa ne znači, mogu govoriti šta hoće

      Aktualno 3. lipnja 2020.

      Evo tko nosi listu za XI. izbornu jedinicu na kojoj glasuju Hrvati iz BiH

      #Hrvatska 1. lipnja 2020.

      Tijekom prosvjeda Trump s obitelji odveden u podzemni bunker

      Nekategorizirano 1. lipnja 2020.
      - Advertisement -