„27. ožujka 2020. Sjedinjene Države, kao depozitar ugovora, dobile su dokument o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije Sjevernoatlantskom ugovoru, čime je Sjeverna Makedonija postala 30. saveznik NATO-a. 30. ožujka zastava Sjeverne Makedonije će se izdići iznad sjedišta NATO-a”, rekao je šef američke diplomacije.

Makedonski mediji prenose i kako bi se u zemlji uskoro mogle pojaviti i dvije vojne baze saveza.

Vijest je potvrdio Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije, potpisujući  21. ožujka spomenuti dokument koji će biti poslan u Washington.

“Ovim dokumentom ja kao predsjednik države svečano izjavljujem da se Republika Sjeverna Makedonija pridružuje Sjevernoatlantskom ugovoru i obvezuje se poštivati i poštivati sve odredbe ovog ugovora”, rekao je makedonski predsjednik.

Dokument je potpisan nakon što je prošao postupak ratifikacije svih 29 zakonodavnih skupština zemalja članica. Posljednji je dokument 17. ožujka. potpisao španjolski parlament. Međutim, tradicionalni službeni događaj prenošenja sporazuma o skladištenje u State Department, u prisutnosti državnog tajnika Mikea Pompea i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, nije se održao zbog epidemije koronavirusa.

Stručnjak ruskog Instituta za strateške studije Sergej Ermakov napomenuo u intervjuu za RT da politika širenja NATO pakta ne prestaje, a strategija otvorenih vrata se aktivno provodi u praksi.

“Usprkos složenim i unutarnjim problemima Sjevernoatlantskog saveza, može se očekivati da će u budućnosti broj država članica NATO pakta rasti, što je pokazao godišnji summit u prosincu 2019. godine, na kojem su se saveznici teško dogovorili oko ambicioznog plana”, napomenuo je stručnjak.

Priča je počela još 1999.

Podsjetimo, Sjeverna Makedonija se pridružila Akcijskom planu za članstvo u NATO paktu još 1999. godine. Od ožujka do lipnja 1999. Bivša jugoslavenska republika je svoje baze, zračne luke i ceste predala na korištenje za kretanje snaga NATO pakta na svom području.

Podsjetimo da se to dogodilo u vrijeme agresije NATO pakta na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, kada je, bez odluke Vijeća sigurnosti, NATO pokrenuo prvu kampanju od svog osnutka protiv jedne države članice Ujedinjenih naroda, što će kasnije biti obrazac za agresiju na Irak i Libiju. Kampanja bombardiranja je SRJ trajala je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. i tada su vlasti u Skopju ustupile svoj teritorij i zračni prostor za vojne operacije protiv bivše „bratske“ sjeverne republike.

Usprkos toj gesti „dobre volje“, ulazak Skopja u savez je dugo ometala Atena. Razlog je bilo ime balkanske zemlje, jer, kao što vjerojatno znate, u Grčkoj postoji regija koja se naziva Makedonija. U Ujedinjene narode je Sjeverna Makedonija primljena 1993. godine pod nazivom “Bivša jugoslavenska republika Makedonija”.

Spor je riješen na državnoj razini 2018. Godine, ali je za to trebalo svrgnuti vladu Nikole Gruevskog, što su Zoran Zaev i Radmila Šekerinska učinili takozvanom „Šarenom revolucijom“ i pritiskom da se održe prijevremeni izbori.

Kada je Nikola GruEVski konačno popustio i pristao na prijevremene izbore, oni su, pod prijetnjom bojkota i uz svesrdnu pomoć europskih emisara, koji su poslano kako bi smanjili napetosti u Makedoniji, prolongirali održavanje izbora sve dok Zaev i Šekerinska nisu bili sigurni da će nakon izbornog procesa na svojoj strani imati sve albanske stranke, uključujući Alija Ahmetija, koji je s najvećom strankom makedonskih Albanaca, Demokratskom unijom za integraciju (DUI), zapravo bio koalicijski partner Gruevskog i na početku se kolebao između ostanka u savezu sa strankom VMRO-DPMNE i prelaska u tabor takozvanih „socijaldemokrata“. Kad je problem s pitanjem kome će se prikloniti makedonski Albanci bio riješen, održani su izbori, formirana je parlamentarna većina i vlada i krenulo se u žurne pregovore s Atenom, koji su rezultirali Prespanskim sporazumom o promjeni imena i priznanju Sjeverne Makedonije od strane grčkih vlasti.

Tada je između strana sklopljen sporazum prema kojem je Grčka ukinula veto na pristupanje zemlje NATO paktu, a zauzvrat je, kao što smo rekli, bivša jugoslavenska republika morala promijeniti ime u Sjeverna Makedonija.

Ovaj sporazum izazvao je proteste u zemlji, nakon čega je pitanje članstva u NATO paktu po cijenu odricanja od imena zemlje i sporazuma s Grčkom u rujnu 2018. godine iznijeto na nacionalni referendum.

Većina građana zemlje je na poziv oporbe bojkotirala referendum, koji je po Ustavu Makedonije zbog slabe izlaznosti proglašen nevažećim. No kako je referendum bio savjetodavne, a ne obvezujuće prirode, zastupnici u Sobranju su glasali za sporazum s Grčkom.

11. siječnja 2019. izmijenjen je Ustav Makedonije i zemlja je postala Sjeverna Makedonija.

6. veljače prošle godine je hitno potpisan sporazum o pristupanju NATO paktu. Zanimljivo, Grčka je bila prva članica saveza koja je ratificirala ovaj dokument.

Oporba je 2019. godine u Makedoniji pokušala pokrenuti novi referendum o tom pitanju, ali su svi pokušaji propali.

Nakon NATO pakta dalje u EU

Stevo Pendarovski, koji je izabran za predsjednika Sjeverne Makedonije u svibnju 2019., nakon što je preuzeo dužnost prvo je obećao da će nastaviti raditi na ulasku zemlje u NATO i Europsku uniju, a najavio je i planove za povećanje obrambenog proračuna na 2% BDP-a, te modernizaciju vojske.

Sjedinjene Države su aktivno pomagale bivšoj jugoslavenskoj republici na putu u NATO.

Ta se pomoć najbolje vidjela u radu američkog veleposlanika u vrijeme „Šarene revolucije“ u Skopju, Jessa Baileya, koji je u Makedoniju došao odraditi zadaću, nakon što je u Turskoj bio sudionik i podrška masovnim nemirima tijekom prosvjeda za Gezi park u Istanbulu. Kasnije su otkriveni razmjeri američke upletenosti u cijeli proces, iako to danas malo koga zanima. Osim toga, tužbu protiv Jessa Baileya je o ovom pitanju podigao Judicial Watch, a ne „ruska propaganda“.

“Američka vlada je u suradnji s milijarderom Georgeom Sorosom tajno dala milijune dolara poreznih obveznika kako bi se destabilizirala demokratski izabranu konzervativnu vladu Makedonije. Dokumenti koji su nam dostupni pokazuju da je veleposlanik Baracka Obame u Makedoniji, Jess Bailey, tajno surađivao sa Zakladom Otvoreno društvo i proslijedio je velike količine američkog javnog novca za ovu namjenu, čime se veleposlanik miješao u unutarnje političke poslove i prekršio Bečku konvenciju. Novac je tekao kroz agencije State Departmenta i USAID, koji je poznat po korupciji”, piše Judicial Watch u svojem priopćenju.

No, to više nije bilo važno, a Bailey se vratio u Ameriku. Skopju je 2019. godine iskazao potporu čelnik State Departmenta Mike Pompeo, a američki Senat je većinom glasova potvrdio protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije savezu u listopadu 2019.

Međutim, nitko ne žuri s prihvaćanjem Sjeverne Makedonije u EU. U listopadu 2019. Vijeće EU nije uspjelo postići konsenzus o početku pregovora o ulasku Sjeverne Makedonije i Albanije u uniju, jer su se Francuska i Nizozemska usprotivile raspravi o tom pitanju. Ipak, sada je odbačen stav Emmanuela Macrona, koji je glavni zagovornik blokade proširenja, i pregovori za Sjevernu Makedoniju mogu početi u travnju 2020. godine.

Štoviše, Sjeverna Makedonija već ima status službenog kandidata za ulazak u Europsku uniju, što EU obvezuje da prije ili kasnije primi zemlju u svoje redove. Međutim, taj bi se postupak mogao odgoditi na neodređeno vrijeme. Primjerice, konzultacije o pitanju turskog članstva u EU službeno su započele još 2005. godine, ali do danas nema nekog većeg pomaka.

Prema riječima ravnatelja ruskog Centra za etničke i političke sukobe Instituta za Europu s Ruske akademije znanosti Pavela Kandela, vlasti Sjeverne Makedonije očekuju da će formalni prijem zemlje u NATO ubrzati rješavanje pitanja članstva u EU.

„Makedonija očekuje da će u skoroj budućnosti biti donesena odluka o početku preliminarnih pregovora s EU. Vodstvo Sjeverne Makedonije NATO doživljava kao koridor za brži ulazak Europsku uniju. Osim toga, obzirom na odnos makedonske većine i albanske manjine, nada se da će članstvo u NATO paktu u određenoj mjeri jamčiti političku stabilnost zemlje, u što uopće nisam siguran”, napomenuo je stručnjak.

Nepotreban saveznik?

Vojni stručnjaci primjećuju da je vrijednost Sjeverne Makedonije kao pripadnika vojno-političkog bloka vrlo mala. Broj oružanih snaga balkanske zemlje ne prelazi 8000 ljudi. Makedonija nema svoj vojno-industrijski kompleks i ima malo opreme. Zbog nedostatka pristupa moru Sjeverna Makedonija nema flotu, tako da njezine oružane snage nisu podijeljene u uobičajene rodove kao druge vojske.

Malu količinu vojne opreme koju je republika naslijedila nakon raspada Jugoslavije uglavnom predstavljaju sovjetski modeli, a državni proračun za obranu iznosi oko 108 milijuna dolara.

„Neke države smatraju da će se pridruživanjem NATO paktu pridružiti klubu “izabranih”, pa smatraju to svojevrsnim korakom u europsku zajednicu, potpunom integracijom u Europu “, rekao je Sergej Ermakov.

„S ekonomskog stajališta, ulazak u NATO Sjevernoj Makedoniji neće koristiti, jer je Sjevernoatlantski savez vojno-politička organizacija čiji članovi trebaju trošiti 2% BDP-a na vojne potrebe saveza. Za Sjevernu Makedoniju pridruživanje će predstavljati dodatno opterećenje, jer će zemlja morati platiti određeni iznos za potrebe NATO pakta u uvjetima kada uopće ne postoji vanjska opasnost koja bi prijetila opstanku ove države“, objasnio je stručnjak.

„Za elitu sjeverne Makedonije, koja se pozicionirala kao paneuropska, zapadnjačka, ulazak u NATO važan je statusni simbol“, naglasio je Sergej Ermakov.

Slično gledište dijeli i Pavel Kandel. Prema njegovom mišljenju, Sjeverna Makedonija ne bi trebala računati na financijsku potporu NATO pakta, pogotovo s obzirom na želju Sjedinjenih Država da prisili saveznike u bloku na velike vojne izdatke.

„Sjevernoatlantski savez osigurat će da zemlja ispuni njegove kriterije, na primjer, trošeći najmanje 2% BDP-a na obranu. To je očito više od onoga što Makedonija troši sada i puno više od onoga što si može priuštiti. Zemlja je izuzetno siromašna i potpuno joj je nepotrebno bacati takve iznose na obranu “, objasnio je stručnjak.

Jedina korist od ulaska Skopja u savez je teritorijalno širenje NATO pakta, kaže Pavel Kandel.

„Vodstvo saveza od Makedonije ne očekuje značajniji doprinos ili pomoć u povećanju snage saveza, jer dobro razumije da zemlja za to nije sposobna. Cilj NATO pakta je proširiti se i zauzeti cijeli teritorij Balkanskog poluotoka“, zaključio je stručnjak.

Posljednja tvrdnja je točna. Stoga, nakon što se danas podigne zastava Sjeverne Makedonije u sjedištu NATO pakta u Bruxellesu, logično je očekivati usmjeravanje napora na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, posljednje enklave koje se službeno opiru ulasku u NATO. Srbija po svom kursu koji je dio temeljnog dokumenta zemlje, a BiH zbog deklarativnog stava Banja Luke da nema govor o ulasku zemlje u NATO. U svakom slučaju, priča o ulasku u NATO „Bivše jugoslavenske republike Makedonije“ je arhivirana i slijedi diplomatska i obavještajna „obrada“ Srbije i Bosne i Hercegovine. Kako će ovaj proces teći u tim zemljama, to će biti tema budućih analiza.