Ovoga je petka u naselju Petrici u posuškom Čitluku otkriven kip Judite, biblijskoga lika u kojoj su inspiraciju pronašli mnogi autori, no najpoznatije djelo o ovoj junakinji je ep oca hrvatske književnosti Marka Marulića.
Autor kipa je svećenik, akademski kipar, slikar, restaurator, pjesnik i ribar fra Joakim Jaki Gregov s Hvara. Idejni začetnik postavljanja spomenika ispred svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku autorov je dugogodišnji prijatelj poznati nakladnik Miro Petric, koji s obitelji živi u Zagrebu, no često je u svom rodnom kraju. Gospodin Petric, vlasnik jedne od najvećih hrvatskih nakladničkih kuća Alfa, uoči samog čina otkrivanja spomenika pozdravio je prisutne s kojima je podijelio radost zbog ostvarenja svoje želje. A što ga je ponukalo da postavi kip u dvorištu svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku, i zašto baš Judita, najbolje govore riječi kojima su se obratili akademik Stjepan Damjanović, prof. Božidar Petrač i prof. Milan Bešlić te sam autor fra Joakim.
Govoreći o povijesnom kontekstu u kojem je djelovao Marko Marulić, autor ovog opjevanog lika, prof.dr. Stjepan Damjanović je kazao kako s pravom zovemo Marulića ocem hrvatske književnosti, ali to ne treba shvatiti kao da prije njega ništa nema. „Imamo barem petsto godina književnosti prije njega, ali on je na čelu takozvane autorske književnosti. On je prvi pisac stvarne europske vrijednosti, pri tom ne govorimo iz rodoljubnih razloga, nego je on čitan autor po Europi. Što se tiče povijesnog konteksta dok stvara Juditu, situacija je bila takva, samo nekoliko stotina metara od Splita su Turci. On je opsjednut tom opasnošću, on je Splićanin, a mnogi su gradovi oko Splita pali. On koristi jednu biblijsku priču, da kaže kako su postojali i kod drugih naroda veliki problemi, ali ako smo kršćani i volimo svoj narod, Bog će pomoći. To je njegovo uvjerenje; da Bog pomaže u dobrim namjerama. On želi kroz cijelo svoje književno djelo, ne samo kroz Juditu, proširiti to uvjerenje na svoj narod, da kaže mali smo narod imamo puno problema, ali budemo li iskazali vjernost Bogu i pravu ljubav za svoj narod, mi ćemo biti pobjednici“, kazao je akademik Damjanović.
O Juditi kao liku govorio je prof. Božidar Petrač. Uzevši biblijsku temu, Marulić je pisao o svome vremenu, vrlo lošim prilikama koje su vladale. Marulić je pisao i pisma dvojici papa, tražeći od vrhovnih crkvenih autoriteta svoga vremena da učine nešto za spas hrvatskoga naroda i onih naroda koji su bili pod turskom tlakom. „Velika je poruka Marulićeva epa i mnogih hrvatskih književnika koji su slijedili Marulića do ponovne uspostave hrvatske državnosti devedesetih bila otpor tuđinskoj vlasti i ta državotvorna misao povezivala je gotovo sve hrvatske velikane i hrvatske pjesnike, a to je želja da se hrvatski narod spasi od različitih ugroza“, kazao je prof. Petrač.
Prof. Milan Bešlić kazao je kako je fra Joakim prepoznatljiv u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti po specifičnom kiparskom oblikovanju. „U skulpturi Judite htjelo se apostrofirati Juditu kao Židovku, braniteljicu svoga naroda. Ona bi se mogla zvati Hrvatica, Slavonka, Zagorka ili Hercegovka“, kazao je prof. Bešlić istaknuvši kakao je skladnim proporcijama fra Jaki htio u svojemu djelu rimovati sastavnice žene koja je bila na glasu po ljepoti, odanosti svome narodu, po vjernosti u svojoj vjeri prema Bogu i koja je te vrijednosti zaštitila svojom hrabrošću i mudrošću.
Kipar fra Joakim Gregov je kazao kako se s Mirom našao na zajedničkim relacijama ljepote i dobrote. Fra Joakim je isklesao Juditu koja odiše senzualnošću na što kaže: „Gospodin Bog je stvorio žensko kao senzualno djelo, ja ga samo vješto imitiram, restauriram ono što je Bog stvorio“.
Spomenik su, uz gospodina Potrica, otkrile mlađe članice njegove obitelji./HMS/
wpDiscuz