Čović: HNS će biti krovno tijelo, institucija hrvatskog naroda

Što se razgovaralo na sastanku četvorke u Sarajevu, kako iznaći najbolji model za rješenje presude ‘Sejdić – Finci’, koji su prijedlozi Hrvata, zašto ne funkcionira Federacija BiH, zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS)…, neke su od tema o kojima smo razgovarali s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
 
 
Je li zadnji sastanak „četvorke“ u Sarajevu donio ikakav pomak u traganju za rješenjem provedbe presude „Sejdić i Finci“?
 
Sastanak je prošao u dobrom tonu, iako je ambijent bio tako stvoren da su se mogla očekivati suprotstavljena stajališta koja izlaze iz okvira partnerskog odnosa četvorice lidera stranaka. Prvo smo razjasnili do detalja razinu dogovora iz Bruxellesa, jer se u zadnje vrijeme na različite načine od različitih komentatora i preko medija pokušala poslati poruka kako smo mi tamo dogovorili neke druge stvari.
 
Što je u biti dogovoreno u Bruxellesu, koji principi?
 
U Bruxellesu je dogovorena jedna stvar, a to je da se pokuša ići na rješenje za provedbu presude suda u Strasbourgu na način da je to princip koji poštuju sve stranke u BiH. Druga stvar koja je za nas vrlo važna je da ćemo tražiti rješenje koje jedan narod sprečava da drugom narodu bira predstavnike u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. I treće, da to bude ustavna kategorija, odnosno da se promjene, i takvi dokumenti koje bismo mi usuglasili mijenjaju kao ustavna materija, a ne da ih se može mijenjati kako kome odgovara.
 
Kako se misle tražiti rješenja?
 
Dogovorili smo se da pokušamo tražiti rješenje kroz izravne izbore na način da u RS-u bude jedna izborna jedinica. Kroz elektorski sustav, ali jedna izborna jedinica. U Federaciji smo prihvatili razgovarati o principima da je Federacija BiH također jedna izborna jedinica, jer u njoj također zbrajamo glasove kandidata, ali isto tako da kroz 10 sadašnjih županija, koje su ustavne kategorije, osiguramo da svaka županija nosi određenu elektorsku vrijednost i broj glasova. Oko toga je bilo različitih pristupa i niti jedan nije prihvaćen kao zajedničko rješenje.
 
Kako osigurati da jedni drugima ne biramo članove Predsjedništva BiH?
 
Kazali smo da će Federacija BiH biti jedna izborna jedinica u kojoj se vrši izbor dva člana Predsjedništva, i to tako da su osnova izbora 10 županija, a glasovi se zbrajaju na razini Federacije BiH kao cjeline. Kako doći do toga da to rješenje osigurava da jedni drugima ne biramo članove Predsjedništva, kao do sada, ostalo je da se dogovorimo. Želja je bila, i to se postiglo, da kod kandidiranja više nema ograničenja za bilo kojeg građanina BiH. Uz pomoć Europske unije trebamo doći do što više zajedničkih sadržatelja koji će biti prihvatljivi svima.
 
Mislite li da je to moguće u ovako kratkom vremenskom roku?
Na sastanku u Sarajevu smo otvorili raspravu oko konkretnih modela i još jednom potvrdili, jer se u javnosti špekuliralo oko navodnog briselskog modela, a čak su se spominjali i konkretni brojevi elektora i slično. Niti jedan od tih brojeva u Bruxellesu nije prihvaćen, a ispred hrvatske strane mogu kazati da nama to i ne odgovara. Mi smo nudili jedno drugo rješenje za koje smo uvjereni da može proći, a ono treba osigurati minimalnu multietničku zastupljenost unutar izbora u Federaciji, koji po nama zadovoljava sve demokratske standarde i u potpunosti zadovoljava uvjete iz presude. No, i oko tog prijedloga bošnjačke stranke su imale primjedbe.
 
Što je zaključak sarajevskog sastanka?
 
Zaključak sarajevskog sastanka je da pokušamo na temelju onoga što je u Bruxellesu usuglašeno tražiti konkretno rješenje. Zamolili smo gospodina Renza Daviddija da u dobroj volji zamoli predstavnike Europske unije, a to znači gospodina Stefana Sanina, da još jednom dođe u BiH i da s nama pokuša kvalitetno pripremiti sastanak 11. travnja. Vjerujemo da ima mogućnosti za rješenje u ovakvim uvjetima u BiH koji nisu nimalo jednostavni. Naša je procjena da će SDA rušiti bilo koji dogovor, a najbolje nam to pokazuje iskustvo iz Doma naroda. Upravo za ono što je predsjednik SDA predlagao oni sada govore da je loše rješenje i da će ga blokirati samo zato što nisu dio parlamentarne većine. Sarajevski sastanak je pokazao da mi imamo ogromnu odgovornost prema građanima BiH, a druga odgovornost je prema predstavnicima Europske unije kao našim partnerima.
 
Što ne odgovara bošnjačkoj strani u prijedlozima koje ste, između ostalih, i vi kao hrvatski blok prezentirali?
 
Problem je što imamo stranku SDA koja glumi oporbu na nekim razinama vlasti, iako teško možete razumjeti da član Predsjedništva BiH koji je iz SDA može predstavljati oporbu. Zbog svoje brojnosti i većine koju imaju u Federaciji BiH bošnjačke stranke imaju taj jedan komoditet i situaciju u kojoj se jedne mogu ponašati kao pozicija, a druge kao oporba. Kada se radi o SDP-u i SBB-u, mi nastojimo s njima odgovorno tražiti rješenje koje će zadovoljiti ona tri principa, a posebno onaj da više nikada jedan narod ne bira drugome predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda.
 
Često se u javnosti provlači teza da je vaš zahtjev da hrvatski predstavnik ne može biti nitko tko nije član HDZ-a?
 
To nije točno. Hrvatski član Predsjedništva BiH treba biti predstavnik hrvatskog naroda, a hoće li on biti predstavnik HDZ-a ili neke druge stranke, to trebaju odlučiti birači. Ono što ja zagovaram nije to da HDZ ima svog člana Predsjedništva, već da hrvatski narod većinom bira svog člana Predsjedništva.
 
Jasno je kako se Bošnjacima ne može dogoditi da im drugi biraju predstavnike. Treba li tu tražiti razloge ovakvog ponašanja bošnjačkih stranaka?
 
To je komoditet o kojem ja govorim. Ako imate brojnost kakvu imate u Federaciji, može se, uz sadašnja rješenja dogoditi da Bošnjaci izaberu dva člana Predsjedništva. Evo, po istom modelu kako su izabrali gradonačelnika Sarajeva pokažu tobože dobru volju da Sarajevo prikažu multietničkim gradom tako što će uvjerljiva većina Bošnjaka birati Hrvata za gradonačelnika, pa se čak i licitira s tim imenima. Moglo bi nam se dogoditi, ako bismo bili politički naivni, da nam se tako bira i hrvatski član Predsjedništva. I treba znati, s ovom presudom se ne rješava hrvatsko pitanje u BiH. Naivno je vjerovati u to. Mi samo želimo provesti presudu suda u Strasbourgu na način da ne ugrožavamo dodatno ionako lošu poziciju hrvatskog naroda.
 
Kako danas funkcioniraju „šestorka“ na državnoj i „četvorka“ na federalnoj razini?
 
Što se tiče razine BiH, dosta dobro, uz sve probleme koje s nižih razina donosimo tu. Kada je u pitanju „četvorka“ u Federaciji, ja bih kazao da u jednoj istinski dobroj vjeri pristupamo svakom problemu na razini BiH, pokušavajući izabalansirati stvari. Ono što je problem je Vlada Federacije i bojim se da ni ova, ni bilo koja druga „četvorka“ to ne može riješiti, jer ovo je problem uspostavljen od visokog predstavnika kojekakvim privremenim odlukama koje su opet crpljene iz nekakvih privremenih rješenja. Ušli smo u jedan začarani krug odnosa vodstva izvršne vlasti FBiH, formalno Vlade Federacije, Parlamenta i Ustavnog suda. U tom jednom začaranom krugu bojim se da ima puno nesnalaženja i u takvoj situaciji je lakše onima koji pokušavaju blokirati i opstruirati. „Četvorka“ nastoji tu napraviti neki red, a da bismo to uspjeli, potrebno je da imamo u Ustavnom sudu Federacije BiH dovoljan broj sudaca koji mogu odlučivati o pozivanjima na vitalni nacionalni interes. Onaj tko nam najbolje može pomoći samo povlačenjem svojih privremenih odluka, pere ruke od svega.
 
Bilo je najavljeno da će Parlament Federacije BiH preuzeti određene ovlasti Vlade Federacije BiH. No, i u Parlamentu, točnije Domu naroda, pojavile su se blokade?
 
To je upravo to nesnalaženje o kojem ja govorim. Imamo začarani krug u kojem mešetare oni koji su se dokopali određenih pozicija i kojima se teško rastati od fotelja. No, u konačnici će morati. Iako se bojim da će ovakva politička situacija, ali i ekonomska i socijalna, potrajati pa možda i do narednih izbora.
 
Neuređena situacija u Federaciji odražava se i na državnu i sve druge razine vlasti. Može li ovako kaotično stanje opstati do izbora iduće godine?
 
Stanje je katastrofalno, ali nismo svjesni koliko ono može biti još i gore. Bojim se da veliki broj dužnosnika, zbog toga što danas žive mnogo lagodnije nego prosječni građani BiH, ne razumiju ono što se događa i koliko situacija može biti još nepovoljnija kada je u pitanju fiskalna situacija. Umjesto da danas svi napravimo jednu sinergiju i tragamo za rješenjima socijalne i ekonomske situacije, mi se bavimo vlastitim pozicijama, kako zaštiti svoju poziciju predsjednika Federacije ili ministra. Ti su ljudi svjesni da više nikada neće imati priliku sjediti na tim pozicijama.
 
Može li popuna Ustavnog suda FBiH biti rješenje krize u Federaciji BiH?
 
To je jedna karika u začaranom krugu, ali time se u konačnici problem ne bi riješio. Tu instituciju treba što prije popuniti, ali i tu ima mnogo spletkarenja u koje nisu samo uključeni domaći akteri.
 
Iako ste više puta iznijeli svoj stav u pogledu ustavne i eventualne teritorijalne rekonstrukcije BiH, HDZ BiH često optužuju da zaboravlja središnju Bosnu i Posavinu. Kako to komentirate?
 
Poruka koju smo nastojali prezentirati kroz 15 javnih tribina u svim dijelovima BiH je da će uređenje kakvo god ono bilo, u osnovi će za isti prostor organiziranja vezati našu Posavinu, našu središnju Bosnu, našu Hercegovinu. Svi oni koji nastoje dijeliti hrvatski narod i oslabiti poziciju HDZ-a BiH unutar hrvatskog naroda, koriste se raznim mehanizmima, a imaju i različite pomagače, kako bi nas ocrnili. Želja je podijeliti Hrvate na Hercegovce, Bosance, Posavce, i tako ih oslabiti. Zagovarali su čak i nekakve regionalne hrvatske stranke, svjesni da se tako samo dijeli snaga Hrvata u BiH. Kada su u pitanju personalne prozivke, podsjetit ću vas samo na sve ono što sam ja proživljavao proteklih godina u pokušajima da me se diskreditira. Od sudskih procesa do optužbi kojima me oni koji danas nastoje zadržati fotelje u Vladi Federacije žele diskreditirati kao nekakvog Jugoslavena koji je pisao ćirilicom. Ja sam ponosan na sve što sam radio i dalje služim svojoj stranci kako najbolje znam.
Dakle, neće biti podjele Hrvata bez obzira na njihov regionalni razmještaj?
Mi smo otvorili hrvatsko pitanje u BiH i jasno je da dok se ne riješi hrvatsko pitanje BiH neće funkcionirati kao normalna država. Ja želim da ona što prije postane europska država i krene putom kojim ide Hrvatska. Još jednom poruka svima da će Hercegovina, središnja Bosna, Posavina biti dio istog prostora bez obzira kako ga organizirali.
 
Najavljeno je novo zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u subotu. Kako će dalje djelovati ovo tijelo koje okuplja veći broj hrvatskih stranaka?
 
Mi odgovorno pristupamo HNS-u, prije svega zato što ne želimo olako potrošiti jedan takav institut i mnogi su nakon prošlog sabora očekivali ne znam kakve radikalne poteze. Čak su mnogi strani dužnosnici kazali da im je taj sabor bio dosadan. Ja sam kazao da bih volio da im ovaj sabor bude još dosadniji, a da mi ustrajemo na svom putu. Ja razumijem da mnogi žele naše akcije pa da onda i oni imaju što raditi, ali mi smo naučili neke lekcije iz prošlosti. Mnoge brine to što nisu uspjeli hrvatski narod politički eliminirati iz BiH. Danas nas plaše popisom stanovništva, da će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju Hrvati napustiti BiH i da će nas biti malo. Ja im poručujem da mi imamo dovoljno mudrosti koje možemo kroz stranačko djelovanje i svakodnevno političko djelovanje, ali prije svega kroz HNS, pretočiti u odgovor. Stoga se ja zalažem da naš HNS okupi većinu izabranih hrvatskih dužnosnika, a pozvali smo i sve one čije stranke nisu članice HNS-a, a koji prihvaćaju usvojene dokumente, da dođu na Sabor.
 
Hoće li biti promjena, važnih odluka na HNS-u?
 
Ključna je želja da raspravimo zadnju deklaraciju koju smo donijeli, da vidimo u kojoj je mjeri ona danas aktualna. Tražit ćemo rješenja kako dalje djelovati. Jedan od mogućih pravaca koje razmatramo je da osnažimo ulogu HNS-a u odnosu na stranke, odnosno da za bitne stvari koje će se događati u BiH imamo stav HNS-a koji je presudan za sve stranke, bez obzira je li u pitanju neka platforma, ustavne promjene ili izborni proces. Želimo doći do te razine da ako, primjerice, HNS odluči da biramo člana Predsjedništva BiH kroz jednu osobu, nema niti jedna stranka pravo izići sa svojim posebnim kandidatom. Moguće je da ćemo ići na izradu statuta HNS-a i da redefiniramo HNS kao instituciju hrvatskog naroda u BiH.
 
HNS bi znači u tom slučaju bio neka vrsta krovne institucije Hrvata u BiH?
 
Da. Mi to želimo napraviti institucionalno, formalizirati sve, kako ne bi bilo prostora za kritike i napade na nas. Mi želimo pokazati snagu i visoku razinu usuglašenosti stavova hrvatskih stranaka o ključnim pitanjima u BiH. Ja očekujem da na ovom saboru bude 85 do 90 posto legalno izabranih hrvatskih predstavnika u institucijama.
Hoće li HNS opstati u tom obliku bez obzira na rasplet situacije i aktualne političke krize u Federaciji?
 
Naravno, mi mu želimo udahnuti novu dimenziju, pa čak i u pregovaračkim procesima želimo da HNS ima svoje posebno mjesto i da svi razumiju da je to nešto legitimno i legalno i da je to volja hrvatskog naroda.
 
Bliži se Gospodarski sajam u Mostaru koji je ostao jedna od rijetkih gospodarskih manifestacija takve vrste u BiH, pa i regiji. Ove godine će doći brojni visoki gosti, četiri premijera…Kako Vi gledate na to?
 
Presretan sam kad mogu biti u prilici u kakvoj sam bio nedavno kad je održan „Večernjakov pečat“. Da imate jednu manifestaciju koja je danas mnogo više od jednog društvenog događaja, da se događa u Mostaru. Isto tako možemo govoriti i o „Danima Matice hrvatske“, ali i o Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, na koji sam ponosan. Ja sam jedan od onih koji je od početka pomagao i dao neku dimenziju kojom taj sajam danas zrači. Bilo je nas pet-šest ljudi koji su prepoznali mogućnosti i značaj tog događaja. Mi danas nemamo uopće ambijent za sajamske manifestacije, ali uspjeli smo sačuvati ovaj sajam, iako su sajmovi kao forme organiziranja nestale iz ove regije. To je prilika da se ovdje u sajamskim danima sretnu ljudi, i to ne samo iz gospodarskog, već iz svih sfera života. Ja bih želio da mostarski sajam bude prigoda da se prezentira gospodarstvo BiH. Mi moramo svijetu predstaviti nešto drugo, a ne samo političku nestabilnost. Ovo je prigoda, a Mostar je idealno mjesto za to.
 
Hrvatska za nekoliko mjeseci ulazi u Europsku uniju. Ima upozorenja da će to donijeti više negativnih nego pozitivnih posljedica. Jedna od njih je i mogući odlazak Hrvata iz BiH? Slažete li se Vi s takvim ocjenama?
 
Imam potpuno suprotan stav. Uvjeren sam da ulazak Hrvatske u Europsku uniju daje ogromnu priliku i prednost BiH. Druga je stvar znamo li i koliko smo spremni iskoristiti te prednosti. Mnogi bh. Hrvati imaju državljanstvo Hrvatske, ali mi moramo iznaći načine da mladim osobama hrvatske i drugih nacionalnosti osiguramo egzistencijalne uvjete za ostanak u BiH. Kad je u pitanju ekonomska suradnja, mnogo više razloga za zabrinutost ima Hrvatska zbog strukture naše trgovinske razmjene. Pitanje je samo znamo li mi u BiH iskoristiti priliku koja će nam se ukazati. Mi u sljedećih godinu dana možemo stvoriti na tisuće radnih mjesta, jer će mnoge tvrtke biti zainteresirane za prebacivanje svoje proizvodnje u BiH. Ja čestitam državnom vrhu Republike Hrvatske na članstvu u Europskoj uniji i nadam se da će naše dvije zemlje i dalje biti strateški partneri.
Razgovarala: Valentina Rupčić, Večernji list