Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS) odbio je predsjedniku Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju pravo na žalbu na pravosnažnu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog poticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini.
Predsjednik Mehanizma Theodor Meron je pojasnio da pravila dozvoljavaju Šešelju pravo da traži preispitivanje presude ali “samo u slučaju da postoje novi dokazi”.
Šešelj je prvostupanjskom presudom bio oslobođen krivnje dok je proglašen krivim u drugostupanjskoj pravosnažnoj presudi u travnju 2018. godine.
U svom zahtjevu MMKS-u Šešelj je naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo”, koje se ne smije nikome osporiti.
– Presuda izrečena od strane Mehanizma predstavlja pravni presedan… Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin nema pravo žaliti se na takvu odluku – rekao je Šešelj, navodi BIRN.
Šešelj je smatrao da Mehanizam nije smio donijeti konačnu presudu, te da se ona kojom je osuđen na deset godina zatvora trebala promatrati kao “prvostupanjska odluka”.
U travnju ove godine Šešelj je proglašen krivim po tri točke optužnice, za progon, deportacije i druga nečovječna djela.
Odgovoran je na osnovu govora održanog 1992. u Hrtkovcima, kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.
Mehanizam je u travnju ove godine zaključio da je Šešelj govorom koji je u Hrtkovcima održao 6. svibnja 1992. potaknuo progon, deportaciju i prisilno premještanje Hrvata. Po pravosnažnoj presudi, Šešelj je tim govorom i “počinio” progon nad Hrvatima “kršenjem prava na sigurnost”.
Istom presudom Šešelj je oslobođen krivnje za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je MMKS kritizirao određene zaključke Prvostupanjskog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.
Prethodno je prvostupanjskom presudom Šešelj bio oslobođen krivnje./HMS/
wpDiscuz