Davor Ivo Stier osvrnuo se na trenutno stanje u jugoistočnoj Europi, s naglaskom na prijedlog Srbije i Kosova o zamjeni teritorija.
“Kritičari bi nekad odbili bilo kakve izmjene granica na Balkanu kao prijetnju regionalnoj stabilnosti, no ovaj je put odgovor bio umjeren. Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je glas opreza, no veći dio međunarodne zajednice jednostavno je slegnuo ramenima i prihvatio prijedlog kao legitiman”, napisao je Stier i dodao kako se ne radi o prvom prijedlogu, ali se radi o različitim reakcijama SAD-a i Europe.
Stier kaže i kako trenutno ideja ‘Cjelovite i slobodne Europe’ puca po šavovima: “Umjesto nje se vraćaju zone utjecaja, geopolitički pristup kojeg uglavnom promiču neliberalne demokracije poput Rusije i Turske”.
Bivši ministar vanjskih poslova navodi kako je kroz gotovo tri desetljeća Europa slijedila put integracije i demokratizacije, u kojoj su komunističke diktature postajale liberalne demokracije, a socijalističke ekonomije se otvarale slobodnom tržištu. Obećanja sadržana u toj ideji pokrenule su proces nacionalne emancipacije, od Baltika do Jadrana.
“No u zadnje vrijeme to obećanje izgleda ustajalo. Njegov ideološki suparnik? Samouvjerene iliberalne demokracije koje streme uspostavi zona utjecaja unutar granica njihovih nekadašnjih carstava. To ne znači da se Sovjetski Savez ili Otomansko carstvo bude iz pepela, no to znači da Moskva i Ankara nameću svoj autoritet s obnovljenim žarom”, napisao je Stier i napomenuo kako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kojem su sve zemlje EU zabranile predizborne skupove na svojim teritorijima, iskoristio Sarajevo za svoj skup, na kojem je okupio svu tursku dijasporu s cijelog kontinenta.
Stier za Politico tvrdi i kako je Putin demonstrirao da neće biti samo promatrač te kako je unatoč sankcijama i osudama postao neizbježan geopolitički čimbenik.
Komentirao je i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića za kojeg kaže kako nije najveći problem u ovom dijelu Europe, jer vjerojatno neće uspjeti u svojoj nakani stvaranja nove zone utjecaja između Istoka i Zapada:
“U isto vrijeme, Vučić će pokušati održati neutralnost Beograda i održavati bliske političke, ekonomske i vojne veze s Rusijom. Produbit će i veze s Kinom i tražiti sporazum s Turskom oko interesa na Balkanu, pogotovo oko Bosne i Hercegovine.
Vučić će predložiti osnivanje carinske unije na Balkanu, i inzistirati da se autoritet beogradskog Posebnog suda za ratne zločine proširi na sve zločine u bivšoj Jugoslaviji. Na domaćem planu, Vučić će koncentrirati svoju moć i ograničiti osobne slobode i slobodu medija. Vjerojatno će se češće uplitati i u unutarnja pitanja susjednih zemalja”.
wpDiscuz