Blagdan Svih svetih u govoru se naziva još i Sesvete, Sisveti ili Sisvete, a njime Katolička crkva slavi sve svece, one već kanonizirane i one koji to još nisu. Počeo se slaviti još u 4. stoljeću te su ga u početku sve crkve obilježavale istog dana, u nedjelju nakon Duhova, no Papa Grgur III je u prvoj polovici 8. stoljeća blagdan Svih svetih premjestio na 1. studenog.
Crkva je od svojih početaka njegovala spomen na mrtve, o čemu svjedoče natpisi u katakombama i spominjanje pokojnika u misama od samog nastajanja kršćanstva, pozivajući se pritom na riječi iz Druge knjige Makabejaca iz Starog zavjeta: ‘Sveta je i spasonosna misao moliti za pokojne da im se oproste grijesi.’
Tog dana služe se mise u svim nadbiskupijama, biskupijama i župama u Hrvatskoj. U novije vrijeme, posebice zato što je ovaj blagdan ujedno i neradni dan, 1. studenog građani masovno posjećuju grobove najmilijih.
No, tome je zapravo posvećen Dušni dan koji slavimo 2. studenog prisjećajući se dragih pokojnika, a tog dana vjernici mole za spas njihove duše. Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz kršćanske nade i vjere u zagrobni život. Toga dana Crkva potiče i na molitvu za duše u čistilištu. To su duše koje su umrle ‘u prijateljstvu s Bogom’, ali nisu potpuno čiste.
Nastao je na inicijativu benediktinskog opata iz svetog Odilona. Krajem 1. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998.godine, sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi.
Vatikan je službeno potvrdio ovaj spomendan 1311. godine.
Holywin kao odgovor na Halloween
Posljednjih 20-ak godina na mnogim se mjestima večer uoči blagdana Svih svetih obilježava Noć vještica ili Halloween. Riječ je o običaju preuzetom iz anglo-saksonskih zemalja, a osim rezbarenja bundeva uključuje kostimiranje u strašne likove poput vještica, vampira, duhova, zombija…
Na sve veću popularnost Halloweena među mladima, Katolička crkva odgovara posljednjih godina događanjem nazvanim Holywin. U pojedinim župama večer uoči Svih svetih održava se bdijenje, a ove godine održat će se u 18 hrvatskih gradova. Večer počinje svetom misom, nastavlja se klanjanjem pred Presvetim oltarskim sakramentom i nastavlja prigodnim programom.
Iščeznuo običaj da se na grobove nosi hrana
Dušni dan karakteriziraju tišina, sjećanja i molitve za pokojne, plaćanje misa za pokojnike, obred oprosta, pomaganje sirotinji i zvonjava crkvenih zvona. Pučki nazivi Mrtvi dan, Mrtvo spomenuće i Dan mrtvih nisu u suglasju s kršćanskim naukom prema kojem je duša besmrtna. O kultu duše u kulturnoj baštini Hrvata, pored ostaloga, svjedoče molitve za duše u čistilištu, te dušice — svjećice koje se pale na taj dan.
Negdašnji sporadični običaj da se pokojnicima na grobove nose i ostavljaju neka jela ili bi se noću ostavljao prostrt stol s jelima i pićem (ili samo pićem), s vremenom je išćeznuo. Ostalo je samo sjećanje kako je nekoć na tu svetkovinu cijelu noć desetak muškaraca zvonilo crkvenim zvonima. Samo je u narodnome pamćenju ostalo kako se ne tako davno pomagalo sirotinji na svetkovinu Dušnoga dana. Obred oprosta također je ostao samo u narodnome pamćenju, piše prof. dr. sc. Marko Dragić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu u splitskom fakultetu u stručnom članku u časopisu za religioznu kulturu Obnovljeni život./tportal.hr/
wpDiscuz