Predsjednik Demokratkse fronte Željko Komšić u emisiji “Na kraju sedmice” televizije, Pink govorio je o historijskoj prevaziđenosti principa konstitutivnosti i potrebi usvajanja građanskog koncepta u Bosni i Hercegovini.Komšić podsjeća na to da je princip konstitutivnosti nekada imao svoje historijsko opravdanje.
“Princip konstitutivnosti je imao svoje historijsko opravdanje i ne može mu se tu reći da je bio pogrešan od samog početka. Valja podsjetiti da je princip rođen u bivšem Sovjetskom Savezu nakon Oktobarske revolucije kada je valjalo graditi onoliku zemlju sa onoliko protivriječnosti koje nisu bile samo klasne, iako je to u SSSR-u bila dominantna teza. To je bila ogromna država koju je valjalo organizovati. Taj princip je i kod nas kroz Komunističku partiju Jugoslavije usvojen počev sa AVNOJ-em što se prenijelo i na ZAVNOBIH. Da li su se jugoslovenski komunisti ugledali na sovjete ili su bili ubijeđeni da je to pravo rješenje, oni ga uveli kroz jednu priču gdje je prvi put lansirana ideja o konstitutivnosti i to kroz ona tri I, kako su tad govorili za Bosnu i Hercegovinu, i srpska i hrvatska i Muslimanska.
Dakle komunisti su probali na način kako je to urađeno u Sovjetskom savezu riješiti etničke odnose. Velikodržavne politke su i tada bile žive i u Beogradu i u Zagrebu, a ranije su svoj institucionalni oblik dobile u sporazumu Cvetković – Maček kojim se potpuno cijepala Bosna i Hercegovina i brisala ne samo kao administrativna jedinica nego i kao geografski pojam. Komunisti su pokuašali, jer je i u njihovim redovima bilo onih koji su smatrali da Bosna i Hercegovina treba biti ili srpska ili hrvatska, ili podjeljenja, koji su smatrali da Muslimani nemaju karakteristike nacije, ali na sreću direktno je Tito, barem tako historijski izvori kažu, intervenisao i sa ljudima koji su bili njegovi najbliži saradnici izrekao da BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska. To je po meni bilo historijski opravdano, u tome trenutku da se sačuva Bosna i Hercegovina, da se sačuva BiH kao federalna jedinica u Jugoslaviji”, pojasnio je Komšić.
Međutim, dodaje Komšić, kako se taj cijeli sistem raspao, ponovo su se probudilli historijski i politilčki apetiti da se Bosna i Hercegovina dijeli, a to smo imali smo priliku da to krvavo osjetimo na svojim leđima u zadnjem ratu.
“Tvorci Dejtonskog mirovnog sporazuma su prihvatili princip konstitutivnosti ali su dodali i ono GRAĐANI, Dakle, imali su u vidu da država ne može isključivo biti bazirana na tome i da princip konstitutivnosti ne može isključivo biti osnova za ustavno uređenje, nego su dodajući građane to ostavili kao moguću ideju i kao moguću alternativu etničkom (konstitutivnom) konceptu. Druga je stvar što je to kod nas poslije potpuno zaboravljeno, i u političkom diskursu i komunikaciji, što ove entonacinalne stanke, a mislim da je HNS -.HDZ najagresivniji u tome, potpuno negiraju da to piše u Ustavu”, rekao je Komšić.
Dodaje da je taj koncept, u trenutku kada Bosna i Hercegovina živi kao samostalna, država, zapravo izvor konflikta.
“To je po meni, jedna društvena, a molim Vaše gledaoce da me pogrešno ne shvate, jedna vrsta društvene opasnosti po pitanju stvaranja društvenog i političkog osnova za disoluciju naše države u nekom trenutku. Druga stvar, zaj koncept je historijski anahron. Čak je odbačen i tamo gdje je rođen, dakle u današnjoj Rusij, a da ne govorim o onome na čemu funkcioniše moderna zapadna demokratija, prije svega zemlje EU i SAD koje funkcionišu na ustavnim principima građanina koji je u središtvu ustavnog uređenja svake te zemlje. Po meni, etnički koncept, odnosno koncept konstitutivnosti naroda, ako se držimo njega stalno će biti izvor napetosti koje mogu, ovisno o situaciji i u BiH, regiji i u svijetu pretasti u eventualni sukob. Zato treba napraviti odmak od tog koncepta i treba se prebaciti na drugi društveni kolosijek i graditi koncpet građanina.
“Građanski koncept je u demokratskim zemljama u centru pažnje. To naravno ne znači da mi prestajemo biti Hrvati, Bošnjaci, Srbi, Jevreji, Romi, mi smo to što jesmo ali u ustavni koncept građanina može stati sve to. Zašto neko ne bi bio zaštićen kao građanin? Ako sam zaštićen kao građanin, onda je zaštićen i kao Hrvat i kao Bošnjak i kao Srbin i kao ostali, kao vjernik iili ateistza, zaštićena su mu sva prava. Dakle, koncpet građanskog za što bi trebali da se borimo uopće nije u sukobu sa našom etničkom ili religijskom pripadnošću. Čak rješava tu tenziju između etničkog (grupnog) i individualnog. Eh sad, ovo je lako reći. Ne može se ovo silom sprovesti. Riječ je o tome da moramo pokrenuti procese, i to je naša odgovrnost, ne da reagujemo nego da pokrećemo procese, da sa idejama idemo pred ljude i pokušavamo ih kanalisati, jer te ideje su plemenite, i nema ništa zlobno u ovome u čemu govorim, nego mislim da zapravo to donosi više jednakosti. Tu ideju treba usidriti u društveni život i ljudi trebaju to prihvatiti kao izlaz iz ovakve političke i društvene situacije”, kazao je Komšić.