Dogovorena je podjela u kaspijskom podmorju gdje leži 50 milijardi barela nafte i 300 tisuća milijardi prostornih metara plina
Čelnici pet država – Rusije, Irana i tri bivše sovjetske republike Kazahstana, Azerbajdžana i Turkmenistana potpisali su prekjučer u Kazahstanu (gradu Akatau) konvenciju o Kaspijskom moru, zapravo potpisan je Kaspijski savez.
Neki su ga zvali jezerom, a drugi morem, ali od sada vodeni prostor na čijoj obali leži i ruski grad Kaspijsk imat će posebni status. Neće biti ni more ni jezero, kazao je ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Grigorij Karassine. Konvencijom je taj prostor, pa i dno i ono što se nalazi ispod dna, podijeljeno na pet zemalja.
– Ovaj će sporazum označiti povijest – kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin poželivši i veću vojnu suradnju pet država. Više od 20 godina, odnosno od kada je 1991. Sovjetski Savez prestao postojati, vodili su se pregovori o podjeli plijena u Kaspijskom podmoriju, gdje, navodno, leži 50 milijardi barela nafte i 300 tisuća milijardi prostornih metara plina.
Kada bi Kaspijsko bilo more, premda je zatvoreno i nije povezano s ostalima ili s nekim oceanom, onda bi trebalo biti podjeljeno po načelu konvencija o pravima mora, odnosno prema udaljenosti od kopna svake zemlje. Kada bi bilo jezero onda bi priobalne zemlje trebale dobiti jednake “šnite” što bi na koncu bilo na štetu Kazahstana a u korist Irana.
Trebalo je pronaći novi status najvećeg zatvorenog vodenog prostora na svijetu. Sporazum na obali Kaspija (nazovimo to jezero-more tako) bio je peti na vrhu od 2002. od pada SSSR-a, prenosi Večernji.hr
wpDiscuz