Ove se godine obilježava 73. obljetnica komunističkih zločina u Maclju, najvećem otkrivenom stratištu u Hrvatskoj i jednoj od postaja tzv. križnih puteva gdje su Titovi partizani nakon završetka Drugog svjetskog rata pogubili brojne hrvatske vojnike i civile.
Svetu misu za maceljske žrtve i sve žrtve križnih puteva predvodit će vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u crkvi Muke Isusove u Donjem Maclju. Uz crkvu Muke Isusove pokopani su ostaci 1.163 žrtve ekshumirane iz 23 masovne grobnice na tom području.
U najvećoj od 23 iskopane masovne grobnice, među 90 žrtava je i 21 svećenik, od kojih je 15 bilo iz BiH. To je i razlog što će ovogodišnju svečanu komemorativnu misu voditi kardinal Puljić.
Na cijelom području Maceljske gore ima više od stotinjak jama, a zanimljivo je kako je u Titovo vrijeme to područje bilo proglašeno lovištem te mu se nije moglo pristupiti.
Na komemoraciji maceljskim žrtvama svih ovih godina dolazili su samo izaslanici najviših institucija u zemlji, ali nikada nije osobno nazočio niti jedan premijer, predsjednik Sabora ili predsjednik države. Tako će i ove godine izaslanik Predsjednice biti prof. dr. Andrija Hebrang, u ime Vlade mr. Zdravka Bušić, a od ministara će nazočan biti jedino ministar branitelja Tomo Medved, piše Direktno.hr
Upravo tim povodom kontaktirali smo bivšeg ministra zdravstva te saborskog zastupnika HDZ-a Andriju Hebranga koji će ove godine sudjelovati na komemoraciji.
Macelj simbolizira sve lokalitete razasute po Hrvatskoj
“73. obljetnica pokolja na Maclju značajna je zato što Maceljska gora simbolizira ostalih 1000 lokaliteta razasutih po Hrvatskoj te njih oko 400 po Sloveniji na kojima su komunističke žrtve ubijene i tajno zakopane poslije Drugog svjetskog rata, a bez ikakve oznake groba”, rekao nam je Hebrang.
Naš sugovornik nastavio je kako je obilježavanje događaja poput onoga u Maclju bitno jer su Hrvati jedini narod u povijesti Europi koji više od sedam desetljeća gazi po kostima svojih predaka, koji nemaju ni označen grob što je osnovno ljudsko pravo.
Bivši ministar i dugogodišnji političar se također osvrnuo i na izjave Nenada Stazića o “šlampavosti pobjednika nakon Drugog svjetskog rata”: “Nenad Stazić je mrzitelj Hrvatske i ne može sagledati objektivnu istinu. Ja bih mu poručio samu jednu stvar, a to je da komunisti nisu antifašisti. Oni su započeli rat od 1939. do 1941, zajedno s nacistima. Zajedno s njima su ubijali po Poljskoj i po baltičkim državama. Kad oni govore da su nas komunisti oslobodili od fašizma, onda treba znati da su u partizanima komunisti činili manjinu. U partizanima je bio dosta i HSS-ovaca”.
“Fašizam je ono što su komunisti radili. Da nije Hitler raskinuo pakt, oni bi s njim bili do kraja rata. Što se tiče poslijeratnih pokolja, to su bile prave fašističke metode. Najveća sramota je što Hrvatska u 28 godina postojanja nije otkopala i dostojanstveno obilježila te žrtve”, istaknuo je Hebrang.
Konsenzus ljevice i desnice u sakrivanju istine
Izaslanik Predsjednice na komemoraciji otkrio nam je i kako će na obljetnici reći kako je sakrivanje istine o komunističkim zločinima jedini konsenzus ljevice i desnice u ova tri desetljeća moderne hrvatske države: “Ljevica i desnica koče otkrivanje istine jer i na jednoj i drugoj strani postoje sljednici komunista. Žele sakriti istinu, a bez te istine hrvatski narod će biti duboko podijeljen, a nema govora ni o kakvom društvenom i ekonomskim razvitku”.
Hebrang nam je naveo i nekoliko primjera koji dovoljno govore o tome kakav je odnos dosadašnjih Vlada bio prema žrtvama komunističkih zločina: “Prvi pokušaj iskapanja bio je 1992. kad su otkopana 1163 posmrtna ostatka. To je nažalost brzo zaustavljeno, zato sam ja nastavio s inicijativom 2011. godine i s otvaranjem Ureda za otkrivanjem komunističkih zločina. Otkopali smo prva tri lokaliteta na Gračanima. U jednom su bili učenici srednje škole, a drugom bolesnici obližnje bolnice na Brestovcu, a to su po Staziću izgleda sve zločinci. Ured je nakon toga zatvoren”.
Potomci žrtava nikad neće odustati od borbe za istinom
“U vrijeme ove vlade, iskapanja se vrše preko Ministarstva branitelja. S obzirom na to da se otkopavaju dva do tri lokaliteta godišnje ja sam izračunao kako bi nam za cijeli posao bilo potrebno oko 300 godina. Zato postoji inicijativa naše udruge Macelj da se gora Macelj proglasi spomenom područjem na uzor spomen područja Jasenovac”, istaknuo je Hebrang i napomenuo kako bi se ta javna ustanova vodila kao nevladina udruga kojoj bi za cilj bio otkopavanje svih lokaliteta u roku od pet godina te koja bi se mogla financirati europskih novcima.
Na Maceljskoj gori po Hebrangovim riječima ima oko 15 tisuća neotkopanih grobova što dovoljno govori o potrebi otvaranja spomen područja.
Hebrang nam je na kraju odgovorio kako je veliki skeptik oko političke želje za podrškom ovoj inicijativi, ali kaže da svi oni koji cijeli život traže grobove svojih roditelja neće nikad odustati u potrazi za istinom.
“Potraga za istinom mora biti sastavni dio politike hrvatske države bez obzira tko ju vodio. Nikad se ne smije ponoviti slučaj kao s kostima otkopanih 1163 žrtava s Maclja koje su 12 godina ležale na tavanu sudske medicine u Zagrebu. To je bio najbolji simbol kako se država odnosila prema žrtvama”, zaključio je.