Više nema sumnje kako je projekt Platforme dirigiran iz kolonijalnih centara zapada te da je dio puno većeg sistema pod nadzorom liberalnog kapitalizma. Naime u državi BIH, točnije njenom “većem” entitetu Vlada je izgubila većinu u parlamentu. U modernim demokracijama u takvim okolnostima premijer daje ostavku a Vlada se raspušta. U Bošnjakistanu to pak ne vrijedi. Ovdje je samovolja na razini iranske dok je porobljavanje klasično europsko. Pa će tako Vlada, sastavljena od par ustašoida i par centralista eto privatiziraati elektroprivrede i telekome. Šta ih briga. Može im bit. Iza njih su svi. I SAD i MMMF i OHR, i Hypo Banka, svi, baš svi, i mesarsko masonski lobi. Samo eto fali narod. El jebo narod. Prodaja je na stolu. Živko ima novi Samsung, al što ne bi imao dva? Zvonko ima nova dva stana al što ne bi trideset i dva? Dok Lijanovićeve krave, na putu iz Brazila ovamo, zadovoljni i naivno mašu repom, tako nekako se i narod ponaša. Nelegalna vlast krmči šakom i kapom, sprema se prodaja vode, energije, neba i zemlje, a narod zadovoljno maše repom. Ko Lijanovićeva krava. Pred klanje. Jebo ti nas.
Vlasti Federacije BiH razmišljaju o skoroj prodaji dijela svog kapitala u jednom telekom operateru i dvije federalne elektroprivrede, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
Time se definitivno otvara priča o privatizaciji vodećih državnih kompanija, što je do sada, uglavnom, bila tabu tema u većem bh. entitetu. Prema neslužbenim informacijama, vlasti FBiH na ovaj način žele udovoljiti i zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za ubrzanje privatizacije.
Inače, Vlada FBiH u ”BH Telecomu” kontrolira 90 posto kapitala, a u ”HT Mostar”, u čijem sastavu se nalazi i poznati ”Eronet”, država ima 50,1 posto kapitala. Federalna vlada je, također, većinski vlasnik ”Elektroprivrede BiH” i ”Elektroprivrede HZ HB”.
Direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH (APF) Šuhret Fazlić potvrdio je informacije o spremnosti federalne vlasti da se krene u proces privatizacije vodećih kompanija.
”Prema Planu koji je usvojio i Upravni odbor Agencije, spremni smo na prodaju ponuditi pet posto dionica jednog telekoma i dvije elektroprivrede. Međutim, taj Plan još uvijek nije usvojen od Vlade FBiH, a kada su u pitanju elektroprivrede, mora se ići na Parlament Federacije BiH”, kazao je Fazlić.
Na pitanje da li raspolaže analizama stručnjaka koliko bi se u ovom trenutku isplatilo ići u proces privatizacije ”obiteljskog srebra”, Fazlić odgovara konstatacijom da je to relativan pojam.
”Relativan je pojam bi li se nešto isplatilo ili ne! Mi u Agenciji smo zaduženi za privatizaciju i razmišljamo u tom smjeru. Pravo je pitanje koliko mi dnevno gubimo u kapitalu telekoma i elektroprivreda.
Koliko dnevno gubimo zbog politike koja se tamo vodi, zapošljavanja koje nije kontrolirano, javnih nabavki, davanja poslova…
Sudeći po onome što se piše u medijima, gubimo milijune i milijune maraka. To bi bilo spriječeno da je to privatna imovina. Država je dokazala da ne može da zaštitit imovinu! To ispada više kao stranačka imovina ili ne znam već čija. Država, očito, ne može da zaštititi imovinu i uvede red”, smatra Fazlić.
Fazlić se pita zašto telekom operateri ili elektroprivrede ne bi bili predmet prodaje?
”Sada mi, kao, ne trebamo prodati telekome, kao mi imamo dobit… Ok, kada ćemo prodati? Mi smo to pretvorili u nekakvo stranačko vlasništvo gdje postavljamo svoje ljude. Daj Bože da su to ljudi koji su sposobni.
Sada govorim o telekom operaterima. Elektroprivrede, istina, zahtijevaju jedan strateški pristup na razini države, ali i ta se priča mora otvoriti. Ne mogu se stalno okretati leđa tom pitanju”, naglasio je Fazlić.
Kako agencija Anadolija saznaje, predstavnici federalne vlasti već su ostvarili kontakte sa diplomatskim predstavništvima Velike Britanije i Mađarske. Njihovi predstavnici su se, naime, zanimali uopće za privatizaciju, pa i privatizaciju vodećih kompanija u Federaciji BiH, uključujući i telekom operatere.
Također, vodeći turski telekom operater “Turkcell” zainteresiran za sarajevski “BH Telecom”. Iz “Turcella” su još u studenom prošle godine potvrdili da izbliza prate rad sarajevskog “BH Telecoma”. Naime, turska kompanija priprema ponudu za ”BH Telecom”.
Naime, “Turcell” u okviru svog poslovanja na Balkanu planira pokretanje aktivnosti i u Bosni i Hercegovini. Štaviše, najavljivan je pohod “Turkcella” na Balkan.
Generalni direktor “Turkcella” Sureyya Ciliv kazao je ranije da turski moblini operater u narednom razdoblju želi proširiti svoje djelovanje u inostranstvu.
“U kasi trenutno imamo 6,2 milijarde turskih lira i želimo kupiti kompaniju u inozemstvu”, kazao je Ciliv. Kako je ranije potvrđeno, “Turkcell” želi proširiti svoje djelovanje u zemljama Istočne i Srednje Europe.
“Turkcell izbliza prati procese privatizacije i vreba priliku za kupovanje kompanija u Istočnoj i Srednjoj Europi. Među zemljama koje su vrlo interesantne turskoj mobilnoj kompaniji nalazi se i Bosna i Hercegovina. Turska kompanija izbliza prati ‘BH Telecom’ iz Sarajeva”, potvrđeno je.
Prof. dr. Vjekoslav Domljan sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Sveučilišta u Mostaru postavlja pitanje šta se može dobiti privatizacijom vodećih kompanija u FBiH.
”To je povećanje ekonomske efikasnosti i povećanje kvaliteta usluga, a u nekim slučajevima i zaštita okoliša. To su dva ili tri kriterija koji se koriste kad se provodi privatizacija.
Treba napraviti analize koje će to pokazati i provoditi privatizaciju u skladu s tim načelima.U protivnom, nema smisla provoditi privatizaciju”, rekao je Domljan, dodajući da se do sada loše upravljalo javnim resursima i javnim kompanijama.
Inače, “Turkcell” je vodeći mobilni operater u Turskoj i trenutno posluje u sedam država u inostranstvu, među kojima su Bjelorusija, Ukrajina, Azerbejdžan, Gruzija, Kazahstan, Moldavija i Sjeverni Cipar.
Od 2007. godine “Turkcell” se usmjerio na kupovinu mobilnih operatera u inostranstvu tako da je 2008. godine otkupio vlasnički udio u jednoj od najprestižnijih kompanija u Bjelorusiji, Bjelorusku telekomunikacijku mrežu (BeST).
U trećem kvartalu 2012. godine “Turkcell” je ostvario neto dobit u vrijednosti od 571 milijun turskih lira (oko 530 milijuna KM). “Turkcell” ima ukupno 68 miliona korisnika po različitim kategorijama. Također, u 2011. godini “Turkcell” je ostvario neto zaradu u vrijednosti od 1,177 milijardi turskih lira.
APSURD KOJI MOŽE BITI SAMO U BIH: Vlada koja nema potporu parlamenta priprema privatizaciju javnih tvrtki
Vrlo
- Advertisement -
- Advertisement -
Login
14.7K Mišljenja
Najstariji
wpDiscuz
More Articles Like This
- Advertisement -