Nedavno smo pisali o slučaju protjerivanju ruske novinarke iz Ukrajine ”jer predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti zemlje”. Prema potvrđenim informacijama je ruska novinarka ”Prvog Kanala” Ana Kurbatova je uhićena i protjerana iz Ukrajine, iako je legitimno obavljala svoju profesiju. 31. kolovoza je ruska televizija ”Prvi Kanal”, za koju novinarka radi, prijavila nestanak svoje kolegice koja je radila na teritoriju Ukrajine, koju su tajne službe doslovno otele i izbacile iz zemlje.
Nedavno je u Estoniji ruskim novinarima iz međunarodne novinske agencije engleskog naziva ”MIA Rossiya Segodnya” zabranjeno praćenje summita ministara vanjskih poslova EU održanog u Tallinnu. U tom slučaju Estonije nije htjela pružiti nikakvo objašnjenje za zabranu.
Prije mjesec dana je najpoznatija istraživačka novinarka Bugarske, Dilijana Gajtandžijeva, pozvana na ispitivanje od strane bugarske Državne agencija za nacionalnu sigurnost (DANS), koja je od nje tražila da im kaže tko joj je dao dokumente koji dokazuju dostavu bugarskog, ali i oružja drugih zemalja antisirijske koalicije, islamističkim terorističkim skupina i Al-Nusra Frontu, sirijskom ogranku Al-Qaede. Pozivajući se na prava novinara da ne moraju otkriti izvore informacija, kako je propisano u bugarskom zakonodavstvu, Dilijana Gajtandžijeva je odbila udovoljiti zahtjevu sigurnosnih službi. Isti dan je novinarka saznala da je list Trud, za kojeg je radila, s njom raskinuo ugovor o radu.
Imamo najnoviji slučaj ruske dopisnice Darije Aslamove, poznate po izvješćima s raznih bojišta, od kojih je najupečatljivije ono iz Aleppa u vrijeme najtežih borbi za oslobođenje istočnog dijela grada, koju je moldavska policija privela u zračnoj luci u Kišinjevu, zabranila joj ulazak u zemlju i ukrcala na prvi let za Bukurešt, Rumunjska.
Darija Aslamova je poznata u cijelom svijetu po svojoj hrabrosti i spremnosti da doslovno uđe u srce priče o kojoj izvještava. Intervjuirala je Saddama Husseina, Bashara Al-Assada, prošla ”cestu života” Hama – Aleppo, koja je tada bila uski koridor okružen teroristima, a sada se ispostavilo da proeuropski Kišinjev za novinara može biti opasniji nego ratnom zahvaćeni Sirija i Irak.
Sve je počelo kada je Aslamova prekjučer otišla u Moldaviju kako bi napravila intervju s predsjednikom zemlje Igorom Dodonom, čiju je pisanu suglasnost imala pri sebi. No, čak su se predsjednikova pisana jamstva pokazala nemoćnom pred tiranijom moldavskih snaga sigurnosti.
Dopisnica je već čekala da prođe kontrolu putovnica i da ode kod šefa države, ali je doslovno uhićena poput kriminalca s liste Interpola. Noseći njezinu fotografiju, prišlo joj je nekoliko pripadnika granične straže, koji su je uhvatili, iako je prošla kontrolu putovnica.
Sve se odigralo u maniri loših špijunskih filmova i bez objašnjavanja zbog čega je Aslamovoj rečeno da joj je zabranjen ulazak u Moldaviju. Nakon toga su je stražari uhvatili za ruke i doslovno odvukli natrag do terminala zračne luke, gdje je ukrcana u zrakoplov za Bukurešt i poslana u Rumunjsku.
Naravno, pripadnici snaga ”reda i sigurnosti” se nisu ni predstavili, niti su pokazali ikakve dokumente, već su jednostavno demonstrirali kako se njihova zemlja bori za “europske vrijednosti” kao što je sloboda govora.
”Pa, što mogu reći. Da nije žalosno, bilo bi smiješno”, rekla je Aslamova.
Problem je što u bivšoj sovjetskoj republici, gotovo godinu dana nakon predsjedničkih izbora održanih u listopadu 2016. godine, na kojima je pobijedio Igor Dodon, odluke i dalje donosi parlament u kojem većinu ima ”liberalna” proeuropska frakcija.
Odmah nakon inauguracije se novi predsjednik države suočio s činjenicom da podređeni ignoriraju njegove uredbe i zapovijedi, dok vladajuća koalicija sustavno sabotira rad izvršne vlasti. Primarni cilj protivnika Dodona je minirati njegove pokušaje održavanja dobrih odnosa s Rusijom. Dodon u toj suradnji vidi mogućnost za rješavanje ekonomskih problema zemlje i da se ponovno odmrznu pregovori o ujedinjenju odcijepljenog Pridnjestrovlja s Moldavijom.
”Liberalna” frakcija u parlamentu, koja ima većinu, aktivnosti predsjednika tumači kao ”odustajanje od euroatlantskih integracija”, što je istina samo kada govorimo o ulasku u NATO.
Za stjegonoše ”ljudskih prava i sloboda, demokracije i slobode govora” je intervju Aslamove s predsjednikom Dodonom ”opasnost najviše razine”.
Međutim, Aslamova nije prva osoba protjerana na ovakav način. Ranije je ista sudbina zatekla nekoliko ruskih dužnosnika, uključujući i dopredsjednika vlade Dmitrija Rogozina. Dakle, specijalna dopisnica Komsomolske Pravde se našla u društvu časnih ljudi koji su bili žrtve ludila moldavskih političara.
”Kad sam bila u Bukureštu dobila sam poziv iz ureda predsjednika i rekli su mi kako je netko blokirano moj ulazak u Moldaviju. Dodali su da će mi, ako uspijem prijeći granicu, predsjednik dati intervju, ali da ništa ne mogu učiniti po pitanju pogranične službe”, rekla je Darija Aslamova.
Skandalozno protjerivanje ruske novinarke je komentirao i predsjednik Moldavije Igor Dodon.
wpDiscuz