Premda povremene tenzije na relaciji Banski dvori – Pantovčak nisu novost, jučerašnjim intervjuom N1 televiziji predsjednica Kolinda Grabar Kitarović po prvi je put uputila otvorenu kritiku Vladi Andreja Plenkovića, otkrivajući čak šest točaka prijepora, piše Vecernji.ba
Na pitanje je li zadovoljna rješenjem oko sporne ploče koja je iz Jasenovca premještena u Novsku, predsjednica je kazala kako je njezin dojam “da nitko u konačnici nije zadovoljan”. – U izjavi da je “za dom spremni” stari hrvatski pozdrav koji je kompromitiran u vrijeme NDH moj je naglasak bio na ovom drugom dijelu, da je pozdrav kompromitiran i kao takav neprihvatljiv – kazala je Grabar Kitarović, pa tako korigirala svoju prethodno danu izjavu koja je snažno odjeknula u javnosti. Rekla je kako je posljednjih godina na političkoj sceni došlo do polarizacije jer se pojavio određeni broj političara koji je politiku počeo krivo definirati: politika jednako ideologija, i to kriva ideologija. Kako je rekla, u pravilu nije za zabrane, a pritom se osvrnula na slučaj mladića iz Istre koji je tijekom nedavnog boravka premijera Plenkovića dobacio ‘HDZ lopine!’ zbog čega je promptno završio na sudu.
Ja sam u svoje dvije i pol godine mandata doživjela svašta, ali mislim da mi kao političari moramo biti spremni na to da građani imaju pravo izražavati svoje mišljenje i svoje nezadovoljstvo. Apsolutno sam protiv bilo kakvog verbalnog delikta – rekla je predsjednica. Na pitanje preferira li tim Vican ili tim Divjak, čime je novinarka aludirala na sukob između dosadašnje šefice premijerova povjerenstva za kurikularnu reformu Dijane Vican i ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, predsjednica je odgovorila da je sklonija ministrici. – Mislim da trebamo raditi u sinergiji. Više sam kompatibilna s ministricom Divjak, razmišljamo na isti način. Vican je radila na prvoj reformi i odradila je svoje i može pridonijeti, ali svakako treba biti timski rad – izjavila je predsjednica, pa dodala kako je u razgovoru s ministricom Divjak shvatila da se 90 posto sadržaja može primjenjivati, a deset posto se može riješiti.
– Moja djeca su prolazila kroz spolni odgoj u Belgiji i tamo se smatra da roditelji imaju pravo na riječ, dobili smo popis literature i pozvani smo da pregledamo sve i kažemo svoje mišljenje. Vjerujem da se to može riješiti i kod kurikuluma – rekla je Grabar Kitarović. Na pitanje o tome što će se dogoditi ako na jesen u Haagu bude izrečena presuda bosanskohercegovačkim Hrvatima za udruženi zločinački pothvat, predsjednica je odgovorila: – Ne želim prejudicirati, ali sud bi po meni u tom slučaju izgubio svaki kredibilitet. Hrvatskoj je onemogućeno da bude prijatelj suda. Kada smo ulazili u formiranje Međunarodnog suda za ljudska prava jedna od poenti bila je spriječiti optuživanje cijelih naroda, cijelih etničkih skupina za zločine i te zločine individualizirati. Sve drugo su nekakve hipoteze za koje sud nije ovlašten. Apsolutno treba odbaciti takvu kvalifikaciju optužnice – rekla je. Govorila je i o demografskoj politici pa ustvrdila da “nismo dovoljno ozbiljno shvatili ovaj problem i da sve mjere trebaju biti usmjerene na poboljšanje demografske slike Hrvatske”.
– S premijerom sam razgovarala o tome i osnovano je Vijeće za demografiju, rad treba koordinirati i trebamo ići ka tome da se napravi dugoročni demografski program – upozorila je predsjednica. Osvrnula se i na nedavni posjet hrvatskog izaslanstva, Vesne Škare-Ožbolt i Joška Morića, Kijevu, o kojem ništa nije znala, nakon čega je stiglo priopćenje iz Moskve u kojem se izražava nezadovoljstvo tim postupkom. – Nisam bila upoznata i bila bih upozorila da nije dobro vrijeme, u situaciji kada međunarodna zajednica forsira Minski sporazum mislim da treba postupati delikatnije. Mirna reintegracija u istočnoj Slavoniji je trajala dugo i bila je složen proces koji je tražio hrabrost, ali i rad sa Srbijom. Mislim da treba uključiti Rusiju kako bi se raspravili elementi prije povlačenja takvih koraka. Naša mirna reintegracija je bila primjer i korisno iskustvo – izjavila je predsjednica te dodala kako su i ona i premijer Plenković euroatlanticisti, s tim da razlika “možda leži u tome da se ona više bavila SAD-om i NATO-om, a premijer više sa EU”. – Ne bi bilo dobro da se preklapamo i da postoji neka kompeticija i da jedno drugo želimo izgurati. Premijer Plenković je bio europarlamentarac i poseban izvjestitelj za Ukrajinu i njegova je profilacija drugačija. Iako sam se ja u NATO-u bavila Ukrajinom, to je bilo iz drugačije perpektive pa ne ulazim u to. Što se tiče stanja u jugoistočnoj Europi tu se slažemo. Naši odnosi su odnosi međusobnog poštovanja, nemamo uvijek prostora razgovarati o svemu, ali nema tu svađe, nitko od nas ne želi izazivati svađe jer su one neplodne. Trebamo upozoravati na trendove – zaključila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
wpDiscuz