Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta u petak obilježavaju Kurban-bajram, jedan od dva najvažnija blagdana u Islamu.
Tog dana imaju priliku da se približe Uzvišenom Stvoritelju i puštanjem krvi kurbana mu potvrde svoju predanost, a pri tome se zbliže s porodicom i nahrane siromašne jer, kako se spominje u Kur’anu, do Allaha dž. š. neće doći ni krv ni meso kurbana, doći će dobra djela.
“Kurban doslovno znači približavanje nekome ili nečemu, u ovom slučaju Allahu dž. š., i iskazivanje zahvalnosti na blagodati kojima nas Stvoritelj obasipa.
Muhamed s. a. w. s. je kroz hadise obrazložio da kao kurban može poslužiti govedo koje je napunilo dvije godine i ušlo u treću te bravče koje je napunilo godinu i ušlo u drugu.
U bravčetu, ovci ili kozi može biti jedan kurban, a u govečetu do sedam kurbana. Oni koji se udružuju u jednoj životinji moraju imati iste namjere, da kurban prinose isključivo radi približavanja Stvoritelju”, kazao je Zejnil ef. Latifović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška.
- Advertisement -
Kurbansko meso po kilogramu u BiH košta blizu 5,5 KM. Cijene za koze i ovce se kreću od 300 do 550 KM, dok se cijena goveda kreće od 2.500 do 3.000 KM, zavisno od težine. Jedini propis koji je vezan za čin žrtve kurbana, ističe efendija Latifović, jeste da se spomene Božije ime.
“Potrebno je reći ‘u ime Allaha’ i ‘Allah je najveći’, a nakon toga pustiti krv kurbanu. Kurban je kao žrtvu dužan prinijeti punoljetan, pametan, slobodan i imućan musliman. Pod imućnim se podrazumijeva da može izdvojiti novac pored životnih potreba.
Postoji običaj da se kurban kolje minimalno tri godine, ali to nema utemeljenje u šerijatu. Ako sam u situaciji da ibadet kurbana izvršim u ovoj godini to ću i uraditi, a iduće godine možda neću biti u mogućnosti i neću imati ni obavezu. Poslanik Muhamed s. a. w. s. kaže da Allahu nema dražeg djela koje čovjek može učiniti na Kurban-bajram od puštanja krvi kurbanu”, navodi Latifović.
Kurban ima ibadetsku, vjersku dimenziju, ali ne može se i ne smije zanemariti ogromna važnost socijalne dimenzije koja podrzumijeva da se 2/3 kurbana podijele komšijama, prijateljima i rodbini s akcentom na to da se prednost da siromašnima. Jedna trećina se može ostaviti u domaćinstvu.
“Treba naglasiti situaciju između poslanika Muhameda s. a. w. s. i njegove kćerke hazreti Fatime koja je podijelila kurban i rekla: ‘Podijelila sam sve, nama sam ostavila samo jednu plećku’, a Poslanik joj je odgovorio: ‘Ono što si podijelila je naše’.
Dakle, cilj je da se što više mesa podijeli onima koji su ugroženi i siromašni bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost.
Svrha dijela koji se ostavlja sebi je da se čuva tradicija prinošenja žrtve, da porodica na poseban način doživi Kurban-bajram, da se od kurbana pripremi ručak koji će okupiti porodicu”, ističe naš sugovornik.
Praksa je da se obred žrtvovanja kurbana obavlja u okviru obitelji, ali oni koji žive u urbanim sredinama i van granica BiH nisu u mogućnosti ibadet izvršiti u svom dvorištu, zbog čega novac na ime kurbana uplaćuju raznim organizacijama.
“Islamska zajednica u BiH je izdala obavijest džematlijama da vode računa gdje uplaćuju kurbane, da se ispuni ibadetska obaveza i da se kurban zakolje prema propisima. Kurbani se mogu uplatiti u neku od medresa u BiH ili Rijaset IZBiH, onda se organizira klanje od klanjanja bajram-namaza prvog dana Kurban-bajrama do trećeg dana iza ikindije, pred zalazak sunca.
Bolje je da se to uradi u okviru porodice, da se čuva tradicija, ali treba imati razumijevanja prema onima koji to nisu u mogućnosti, što nikako ne umanjuje njihovu žrtvu. Svi oni koji uplate kurban mogu reći da žele svoju trećinu i onda medžlisi imaju obavezu da je dostave”, navodi glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška.
Kurban-bajram nastupa u petak, 1. rujna/septembra, u 6:47 sati.
wpDiscuz