Mediteran Film Festival je vlak koji neće tako lako stati

Mediteran Film Festival u Širokom Brijegu ove godine navršava svoju punoljetnost. Zbog mješavine opuštenosti, turizma, zabave, ritma i filmova, festival je zakratko postao ljubimcem filmskih radnika i publike. Za sve njih će Široki Brijeg i ove godine, od 23. do 26. kolovoza, kroz četiri festivalska dana, postati oaza dobrog ukusa i odlične zabave, a sami MFF događaj koji preže od elitizma i prevelike glamuroznosti.

Osamnaest godina je razdoblje u kojemu se puno toga događalo i promijenilo. U početku je, kako će nam u ekskluzivnom razgovoru za Bljesak.info otkriti direktor festivala Tomislav Topić, sve bilo čisti entuzijazam koji se zasnivao na istinskoj ljubavi prema filmu i filmskoj produkciji.

Svemu je prethodilo snimanje kratkog igranog filma ”Elipsa” u ljeto 1999. godine, čija se radnja temeljila na istinitom događaju iz 1984. godine, koji se dogodio u širokobriješkom selu Izbičnu. Naime, spomenuti film opisuje pojavu tajanstvene elipse utisnute u “oskudnu” ledinu hercegovačkog krša koja podsjeća na trag NLO-a.

Prva filmska uloga Gorana Bogdana

U filmu su glumili talentirani širokobriješki glumci od kojih valja posebno istaknuti Gorana Bogdana, danas vjerojatno najtraženijeg glumca u regiji, kojemu je to bila prva filmska uloga. Nakon širokobriješke pretpremijere, film je službenu premijeru doživio koncem iste godine na festivalu kratkog filma u Zagrebu i tako je krenula uspješna festivalska priča.

”Kako tada nije bilo mnogo filmskog sadržaja, napravili smo taj kratki igrani film, koji bi se vrlo lako mogao svrstati u trash kategoriju, iako ni ista nije za baciti. S filmom smo išli na festivale koji vrte takve filmove i onda po uzoru na njih došli do ideje da i mi u našem gradu napravimo reviju filmova”, riječi su kojima Tomislav Topić započinje svoju priču o rađanju MFF-a.

Dakle, prije točno osamnaest ljeta, Topić i ekipa su, u tada tek renoviranoj širokobriješkoj kinodvorani, napravili prvu reviju filmova i nakon samo tri godine istu pretvorili u festival. U prostornom smislu odredili su se na područje Mediterana, a žanrovski na dokumentarce filmova i danas s potpunim pravom nose epitet najstarijeg festivala dokumentarnog filma u regiji.

”U početku smo bili samo određeni na kino Borak, ali smo godinama sve dublje ulazili u filmski svijet, stvarali kontakte i festival dizali da bi danas imali kvalitetne radionice, kvalitetnu produkciju i festival koji je po kvaliteti i onome kako se određuje, uz Sarajevo Film Festival, najbolji i najkvalitetniji u Bosni i Hercegovini”, naglašava Topić u razgovoru za Bljesak.info.

”Pristup nam je uvijek bio gledatelju ponuditi najbolje. Nije nas zanimalo puštanje filmova s DVD-ova, uvijek smo željeli pružiti najkvalitetniju projekciju kakvu su imali svi veliki festival”, dodaje naš sugovornik.

MFF je vlak koji je prošao razne scile i haribde

Topić, u uvodniku ovogodišnjeg MFF-a, festival u Širokom Brijegu i njegovo ”odrastanje” uspoređuje s filmskim vlakom koji je prolazio ”kroz predivne predjele i teške uspone, ali je lokomotiva vukla. Sve se napravilo da bi se stiglo na odredište. Na svakoj stanici vlak su pomagali dobrotvori, sponzori i institucije. Kompozicija je jurila, dimilo se do nakraj svijeta. Stanica u Širokom Brijegu se uređivala i dobivala festivalski sjaj. Pjevalo se u vagonima.”

Nadalje dodaje kako je festivalska pruga povezivala najudaljenija mjesta Mediterana i primala putnike od San Diega do Tokija. Iako je na tim putovima prolazila razne scile i haribde, Topić vjeruje kako će i budućnosti isto nastaviti i ”da neće naići na miniranu prugu”.

”Iza mene je već osamnaest uvodnika i svake godine tražim neku metaforu kako bi taj tekst učinio filmičnim. Naravno, bilo je i stresnih i teških situacija, ali uvijek smo nastojali pamtiti samo one lijepe stvari koje su nas motivirale na daljnji rad. Zato i jesmo vlak koji neće tako lako stati”, tvrdi Topić u razgovoru za Bljesak.info i dodaje kako je MFF ”sada dogurao do te točke do koje je dogurao“ i kao takav bez kvalitetnije financijske pomoći i jačeg sudjelovanja svih institucija, počevši od samog grada do države, više nema prostora za širenje te dovođenje većeg broja gostiju koji bi automatski sa sobom privukli još više turista u grad.

Topić naglašava kako Široki Brijeg već sada ima jako puno koristi od festivala. Festival novčano potpomažu Ured specijalnog predstavnika EU u BiH te veleposlanstva SAD i Španjolske u našoj zemlji i ti novci, dodaje Topić, ”dođu  ovdje i potroše se ovdje”, bilo za hotelski smještaj, usluge tiskanja materijala, rent-a car i taksija, prehranu ili slično.

”Mi ćemo svakako nastojati MFF podignuti na još višu razinu. Ovdje smo obučili širi broj ljudi, ekipu koja sada to može raditi. Nismo u stanju kao, recimo, SFF zaposliti dvadesetak ljudi na godišnjoj razini da normalno rade i za svoj posao primaju plaće. To je druga priča koja zahtjeva i veći proračun. No, kada bi bili barem u mogućnosti zaposliti 2-3 ljudi da to rade kroz cijelu godinu, onda bi i MFF rastao. To bi bilo pravo ulaganje i rezultati bi sigurno bili vidljivi”, poručuje Topić.

MFF i (ne)važnost crvenog tepiha

Iako festivalski crveni tepih, VIP lože i privilegirani gosti nikada nisu bili bitno svojstvo MFF-a, Topić ističe kako ne treba zamjerati onim festivalima koji njeguju takvu festivalsku politiku. Ističe kako festivalski crveni tepih i njegovi poratni sadržaji i nisu toliko važni koliko je važno ono što se događa iza toga, odnosno u kreativnoj industriji.

”Ne treba zamjerati, recimo, SFF-u na crvenom tepihu. Više treba zamjerati medijima koji se samo na to baziraju. Svi ljudi na crvenom tepihu su manje važni. SFF je svima nama mnogo pomogao, oni su u svojoj kreativnoj industriji sa 100.000 eura pomogli anonimne autore i to je puno ozbiljnija priča od one tko se pojavio na crvenom tepihu”, poručuje Topić za Bljesak.info.

Naglašava kako je na SFF-u prikazano 250 filmova uz sudjelovanje svih relevantnih produkcija s prostora iz regije Jugoistočne Europe koje ostvarile nove kontakte i dogovorile snimanje novih filmova, koji će ujedno značiti i nove poslove i financijske izdatke za filmske radnike iz spomenutog prostora.

Između ostalih, u Široki Brijeg ove godine stiže i dokumentarac ”Ja sam jedan od sto tisuća” u režiji slavne španjolske glumice Penelope Cruz, kojoj su organizatori uputili pozivno pismo, kao i ostalim redateljima čiji se filmovi natječu u sklopu ovogodišnjeg izdanja MFF-a, te čiji bi dolazak bio pravi mamac za medije i publiku.

”Stalno ističem kako to ne smijem posebno isticati jer je ona  ravnopravna sudionica sa svim ostalim redateljima koji se bore za našu festivalsku nagradu. U suprotnom bi ispala protekcija od strane festivala. No, naravno, ne treba bježati od toga da je Peneleope Cruz pravi mamac za publiku i medije. Zato su nam važni crveni tepisi”, ističe naš sugovornik.

Kvaliteta i uspjeh filmskih radionica MFF-a

U sklopu samoga MFF-a, uz potporu Veleposlanstva SAD u BiH, organizira se i škola filmske kulture s relevantnim predavačima, od kojih je većina završila najprestižniji studij za film na Sveučilištu u Kaliforniji (University of Southern California). Svake godine u MFF radionici nastane i kratki dokumentarni film koji se prikaže na otvaranju festivala.

”Radionica je čudesna. Kada bi cijeli njezin proračun sabrali, možda bi ispala i skuplja od samoga festivala. Samo ove godine imamo 18 ljudi koji su došli iz SAD, šest predavača i dvanaest  polaznika. Svima njima treba platiti avionske karte, smještaj, prijevoz, prehranu i to na kraju ispadne velika brojka”,  tvrdi Topić za Bljesak.info.

”Iako sve to mnogo košta, slobodno mogu kazati kako su MFF radionice najkvalitetnije radionice za srednjoškolce u BiH. Brojni relevantni predavači koji dolaze s najprestižnijih fakulteta kvalitetno rade svoj posao i svoje stečeno znanje prenose na djecu s kojima rade”, dodaje naš sugovornik.

O kakvoj se kvaliteti radi svjedoče i prve nagrade koje su dosadašnji filmovi nastali na radionicama MFF-a odnijeli na međunarodnim festivalima djece i mladeži u Karlovcu (Four River Film Festival – Grand Prix i Nagrada publike) i Dubrovniku na Mediteranskom filmskom festivalu djece i mladeži (DUFF – prva nagrada za najbolji kratki igrani film).

”Dakle, mi s tim filmovima sudjelujemo na velikom broju festivala djece i mladeži i osvajamo nagrade. Nije mala stvar osvojiti nagradu pred međunarodnim žirijem, jer kada vas oni vrednuju visokim ocjenama onda vidite da sve to ima smisla. Naše radionice su dosta kvalitetnije i nastojat ćemo ih održati. Bez njih nema budućnosti jer će netko jednoga dana trebati naslijediti nas iskusnije”, naglašava Topić uz napomenu kako su već imali polaznika radionica koji su upisali studij za filmsko, televizijsko i multimedijalno oblikovanje.

Uvijek relevantan stručni žiri

Kada je riječ o tročlanim filmskim žirijima, organizatori su ustalili praksu da svake godine u njima bude po jedan filmski djelatnik iz BiH, Hrvatske i zemalja Mediterana. Iako za to ne postoji poseban pravilnik, to je njihova odluka i toga se drže.

O najboljem filmu u konkurenciji kratkih dokumentarnih filmova 18. MFF-a odlučivat će Josip Mlakić, Kyle Joseph Petty i Gordan Nuhanović, dok će o najboljem filmu u dugometražnoj konkurenciji 18. MFF-a suditi Vlatka Vorkapić, Jorge Tur Moltó i Ademir Kenović.

”Teško je skupiti žiri, mnogi filmski radnici su na odmorima, a i dosta se festivala u regiji i svijetu održava upravo u ovo vrijeme. Po godinu dana ranije se trebaju zagovarati. No, žiri je uvijek relevantan”, poručuje Topić i dodaje kako su kroz MFF-a prošla brojna kvalitetna filmska imena poput Vinka Brešana, Zrinka Ogreste, Ognjena Sviličića, Kristijana Milić, Antonija Nuića, Srđana Vuletića, Pjera Žalice, Nenada Dizdarevića i ostalih.

”Treba istaknuti kako ne postoji mali grad kao Široki Brijeg da ima i vlastitu produkciju, radionice i festival. Naš je naglasak na edukaciji i proizvodnji. Bili smo koproducenti nekim hrvatskim filmovima na Berlinaleu, a da smo sa scenarijem Ognjena Sviličića ”Takva su pravila” kao producenti prošli na festivalu u Veneciji, onda bi slovili kao jedinstven slučaj. Bili bi jedina produkcija, jedinstvena na prostoru iz regije iz maloga mjesta, koja je bila na dva velika filmska festivala”, naglašava naš sugovornik.

No, ekipu iz širokobriješke produkcijske kuće ”Kadar” to nije obeshrabrilo. Naprotiv, dalo im je veliki zamah za nova ostvarenja. Ove su godine koproducenti hrvatskog igranog filma ”Osmi povjerenik”, debitantskom igranom filmu Ivana Salaja, koji potpisuje i scenarij nastao prema nagrađivanom romanu Renata Baretića.

Nagrade kao dokaz kvalitetnog rada

Širokobriješka filmska ekipa je svoju kvalitetu potvrdila i na nedavno završenom Sarajevo Film Festivalu s kojega su ponijeli dvije velike nagrade. Tomislav Topić, direktor Mediteran Film Festivala, dobio je nagradu ”Ivica Matić” za doprinos bh. filmu, kontinuiranom održavanju festivala koji na poseban način slavi dokumentarni film i obrazuje publiku za tu vrstu filma.

”Radi se o nagradi koju dodjeljuje Udruga filmskih radnika u BiH, čiji smo i mi članovi, i to je najveća nagrada koju možete primiti od neke institucije u BiH za filmsku djelatnost. Meni je satisfakcija za daljnji rad, ali i pokazatelj da netko vrednuje naš rad”, ponosno ističe Topić.

Posebna nagrada u kategoriji dokumentarnog filma Sarajevo Film Festivala dodijeljena je dokumentarcu ”Dom” redatelja i scenarista Zdenka Jurilja, koji govori o sudbini stanovnika u Hrvatskoj, koji zbog bankarskih kredita, dugovanja za komunalije, struju, vodu… preko noći ostaju bez svojih domova.

”Praktički je ovo druga nagrada, samo je bila prva nagrada i specijalno priznanje u toj kategoriji za dokumentarni film. Vrlo je važno sudjelovati na što više festivala i tako prikupljati bonus bodove za sljedeće natječaje za filmove i pozivnice na brojne festivale. Dovoljno je samo što ste bili u konkurenciji SFF-a, a ne još i dobili neko priznanje i nagradu”, objašnjava naš sugovornik uz napomenu kako je ove godine produkcijska kuća ”Kadar” treći put bila u glavnom programu SFF-a. Sarajevskoj publici su se predstavili kao producenti filmova ”Pacijent” i ”Dom” redatelja i scenarista Zdenka Jurilja te koproducenti filma ”Obrana i zaštita” redatelja Bobe Jelčića.

U natjecateljskom programu 18. MFF-a bit će prikazana 22 filma, koja je izbornik Damir Čučić izabrao od gotovo 400 prijavljenih. Riječ je o filmovima iz Rusije, Bjelorusije, Egipta, Libanona, Belgije, Francuske, Sirije, Italije, Španjolske, Grčke, Turske, Srbije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Kao i dosadašnjih godina, Bljesak.info je medijski pokrovitelj MFF-a.