Brod zvan Brexit jučer je isplovio iz luke, nitko ne zna kakav ga put čeka no jasno je da će na cilj – a to je izlazak iz EU, stići za točno 648 dana
EU – UK 1:0.
To bi bio rezultat prvog dijela pregovora o Brexitu, odigranog jučer u Bruxellesu, kad bi se ti pregovori o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije usporedili s utakmicom. Prijateljskom, doduše, jer sinoć su se glavni pregovarači trudili opisati ozračje kao prijateljsko, no utakmice koja je ipak započela zgoditkom 27 država članica EU i ustupkom Velike Britanije.
Ustupak je bio vidljiv u činjenici da je Velika Britanija odustala od pokušaja da se odmah od početka pregovora o Brexitu paralelno pregovara i o samom načinu izlaska iz EU, tj. razvodu, i o budućem trgovinskom odnosu koji će UK imati jednom kad formalno bude izvan EU.
EU institucije koje pregovaraju uime 27 država članica koje ostaju u EU od početka su upozoravale Britance da ne mogu pregovarati o te dvije stvari paralelno, već da se prvo mora ispregovarati razvod, a tek potom budući odnos. David Davis, član britanske vlade zadužen za Brexit i glavni pregovarač s EU27, ranije je najavljivao kako će se boriti za paralelno pregovaranje o oba pitanja od samog početka, te kako će ovo ljeto obilježiti bitka oko tog pitanja. No, jučer je morao pristati na redoslijed u pregovorima kakav žele 27 preostalih država članica EU i glavni pregovarač uime Europske komisije i EU27, Francuz Michel Barnier.
Pitanja o razvodu jučer nisu dublje raspravljana u prvoj pregovaračkoj rundi. Dogovoreni su samo način pregovaranja, podjela posla, datumi sljedećih rundi… No, pitanja o razvodu svode se na pitanje računa koji Britanci moraju platiti na izlasku iz EU (neslužbeno se govori da će EU27 tražiti 100 milijardi eura) te pitanje prava građana EU koji ostaju živjeti u UK-u nakon Brexita i obrnuto.
Dvojica glavnih pregovarača, i “Mister Brexit” David Davis i “Monsieur Brexit” Michel Barnier, zvučala su pozitivno kad su sinoć oko 19 sati stali pred novinare na kraju prvog dana pregovaranja.
– Moguće je postići pošten dogovor za obje strane, koji bi bio puno bolji od nepostizanja ikakvog dogovora. To sam rekao Davidu danas. I zato ćemo čitavo ovo vrijeme raditi zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom, nikad protiv UK-a. Nikakva neprijateljstva neće biti s moje strane. Iskazivat ću konstruktivan stav koji je čvrsto utemeljen na interesima i podršci 27 država članica – rekao je Michel Barnier. Na pitanje novinara o tome je li uime EU27 spreman dati bilo kakve ustupke Britancima, Barnier je odgovorio niječno.
– Ne razmišljam o tome da dajem ustupke, niti o tome da ih tražim. Ne radi se ovdje o kazni, o osveti. U osnovi, mi primjenjujemo odluku Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU i odmrsi 43 godine strpljivo građenih odnosa – rekao je Barnier.
Njegov britanski kolega David Davis najavio je da će u ponedjeljak objaviti pregovaračko stajalište o tome kakva prava britanska vlada može zajamčiti građanima EU koji žive i rade u Britaniji. Iako još traje prijelazno razdoblje tijekom kojeg hrvatski građani, kao najnoviji građani EU, ne uživaju punu slobodu kretanja radnika i puni pristup tržištu rada u UK-u, moguće je očekivati da će se rješenje koje bude ispregovarano u pregovorima o Brexitu odnositi i na Hrvate. Vjerojatno će, zbog prijelaznog razdoblja, Britanci morati otvoriti svoje tržište rada za Hrvate prije nego što ga zatvore za sve građane EU nakon Brexita. Ali detalje tek treba ispregovarati.
Jednom kad EU27 ocijeni da je postignut “značajan napredak” u dogovoru o uvjetima razvoda, pregovori će se posvetiti i budućem odnosu Ujedinjenog Kraljevstva s ostatkom EU. Britanci nakon Brexita ne žele biti ni članovi jedinstvenog tržišta EU na način na koji pristup tom tržištu imaju države poput Švicarske ili Norveške. A ne žele biti ni u carinskoj uniji s EU, niti priznavati jurisdikciju Suda EU Luksemburgu. Sve to znači da tek treba naći rješenje za buduće odnose, od trgovinskih do sigurnosnih.
– Pred nama je dug put, ali naše odredište je jasno: duboko i posebno partnerstvo između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Sporazum poput nijednog drugog u povijesti – rekao je David Davis na početku jučerašnje prve pregovaračke runde.
Tri scenarija za Brexit
Britanci ga žele jer se jedino tako mogu zaustaviti radnici iz EU
U ovoj verziji Brexita, Velika Britanija ne izlazi samo iz punopravnog članstva u EU, nego i napušta jedinstveno tržište (koje može biti otvoreno nekim nečlanicama EU), izlazi iz carinske unije, i iz bilo kakve jurisdikcije Suda EU u Luksemburgu. Ovo prvo Britanci žele jer je to jedini način da dokinu slobodu kretanja radnika iz EU. S jedinstvenim tržištem, naime, dolaze tzv. “četiri slobode”: sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Izlazak iz carinske unije dao bi im mogućnost da sami sklapaju trgovinske sporazume s ostatkom svijeta. A Sud EU ne žele priznavati ni kao nadležan za tumačenje budućeg sporazuma o odnosima UK-a s EU-om jednom kad Ujedinjeno Kraljevstvo napusti Uniju. Ovo je tvrdi Brexit jer bi značio oštar rez sa svime što ima veze s EU, ali je ujedno i najnerealniji.
Zajedničko tržište – Velika Britanija kao Norveška i Švicarska
Ova verzija Brexita značila bi da Velika Britanija izlazi iz EU, ali ostaje ili u carinskoj uniji ili na jedinstvenom tržištu, ili oboje. U ovoj verziji, Britanija bi bila kao Norveška i Švicarska, izvan EU ali obvezna plaćati doprinose u europski proračun i prihvaćati europske propise u zamjenu za pristup slobodnom tržištu EU. Čini se da sjevernoirska unionistička stranka DUP, o kojoj ovisi većina premijerke Therese May u parlamentu, želi ostati u carinskoj uniji jer ne žele da se granica između Irske i Sjeverne Irske pretvori u tvrdu granicu. Čini se da oporbeni laburisti, ali i neki u redovima vladajućih konzervativaca, žele ostanak na jedinstvenom tržištu jer to znači slobodnu trgovinu s EU27. No, to znači i nastavak slobodnog kretanja radnika, što je najbolnija tema za zagovornike Brexita.
Kontrolirati granice i na Otok puštati samo najtalentiranije
Ministar vanjskih poslova Boris Johnson počeo je zagovarati “ni tvrdi, ni meki, nego otvoreni Brexit”. Po njemu, to je Brexit koji ne bi značio zatvaranje Velike Britanije u sebe, u samoizolaciju, nego bi značio da Velika Britanija izlazi iz EU, ali da i dalje ostaje jednako otvorena, pa čak i još otvorenija za Europu i ostatak svijeta. Johnson tvrdi da se može vratiti kontrola nad britanskim granicama (tj. spriječiti slobodno kretanje ljudi iz EU i kontrolirati tko može, a tko ne može) i istovremeno ostati privlačna zemlja za najtalentiranije Europljane, koji doprinose britanskom društvu i gospodarstvu. Johnson zamišlja carinu na granicama koja bi bila jednako učinkovita i propusna kao carina na američko-kanadskoj granici. No, nejasno je koliko su ovo Johnsonove tlapnje, a koliko realne ideje. – Ne razmišljam o tome da dajem ustupke, niti o tome da ih tražim. Ne radi se ovdje o kazni, o osveti. U osnovi, mi primjenjujemo odluku Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU i odmrsi 43 godine strpljivo građenih odnosa – rekao je Barnier. Njegov britanski kolega David Davis najavio je da će u ponedjeljak objaviti pregovaračko stajalište o tome kakva prava britanska vlada može zajamčiti građanima EU koji žive i rade u Britaniji. Iako još traje prijelazno razdoblje tijekom kojeg hrvatski građani, kao najnoviji građani EU, ne uživaju punu slobodu kretanja radnika i puni pristup tržištu rada u UK-u, moguće je očekivati da će se rješenje koje bude ispregovarano u pregovorima o Brexitu odnositi i na Hrvate. Vjerojatno će, zbog prijelaznog razdoblja, Britanci morati otvoriti svoje tržište rada za Hrvate prije nego što ga zatvore za sve građane EU nakon Brexita. Ali detalje tek treba ispregovarati. Jednom kad EU27 ocijeni da je postignut “značajan napredak” u dogovoru o uvjetima razvoda, pregovori će se posvetiti i budućem odnosu Ujedinjenog Kraljevstva s ostatkom EU. Britanci nakon Brexita ne žele biti ni članovi jedinstvenog tržišta EU na način na koji pristup tom tržištu imaju države poput Švicarske ili Norveške. A ne žele biti ni u carinskoj uniji s EU, niti priznavati jurisdikciju Suda EU Luksemburgu. Sve to znači da tek treba naći rješenje za buduće odnose, od trgovinskih do sigurnosnih. – Pred nama je dug put, ali naše odredište je jasno: duboko i posebno partnerstvo između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Sporazum poput nijednog drugog u povijesti – rekao je David Davis na početku jučerašnje prve pregovaračke runde./večernji.hr/
wpDiscuz