Ako dođe do raskola Europske unije, moguć je rat na Zapadnom Balkanu – na ovakvo upozorenje predsjednika Europske komisije američkom potpredsjedniku, gotovo da su izostale političke reakcije u Bosni i Hercegovini. U svojim analizama nešto su jasniji u akademskim krugovima, piše N1.
Upozorenja putem intervjua – nerijetka su sredstva diplomatskih poruka među velikim silama. Tako je predsjednik Europske komisije Jean Claude – Juncker upozorio američkog potpredsjednika na mogućnost rata na Zapadnom Balkanu ako dođe do raskola Europske unije referirajući se na poticanje da i druge države po uzoru na Brexit istupe iz EU.
“Rekao sam potpredsjedniku (Majku Pensu): ‘Ne pozivajte druge države da napuste EU, jer ako dođe do kolapsa EU, imat ćete novi rat na Zapadnom Balkanu. – “Ako ih napustimo; Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Makedonija i Albanija – imat ćemo rat ponovo”, kazao je Junker.
Na Junckerove konstatacije gotovo su izostale reakcije iz političkog miljea. Jedan od rijetkih, lider Narodnog demokratskog pokreta, oštro je reagirao.
“Svako gleda u tuđe dvorište. Kad Junker govori ako se raspadne EU da će na Balkanu izbiti rat pa to ne isključuje da se rat može pojaviti i u Europi, pa i tamo ima puno suprotstavljenosti. Ovo je uvijek bilo povoljno tlo da se prospe puno krvi, tu nema nikakve dileme, a kandidata za prosipanje krvi ima koliko hoćete. I upravo ti kandidati koji svojom politikom žele da prospu krv ne misle o prosipanju svoje krvi, nego tuđe krvi. I u pravilu odavde pobjegnu kada počnu ljudi da se hvataju za vratove”, kazao je Dragan Čavić, predsjednik Narodnog demokratskog pokreta.
U akademskim krugovima Junckerovu poruku smatraju kao pozitivno skretanje pozornosti američkoj, ali i ruskoj vladi na poboljšanje europske situacije. Takvog je stava dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, piše N1.
“Objektivno govoreći u ovom trenutku, mislim, može stajati sud da cijela regija nema eksplozivni naboj koji bi mogao eskalirati u oružani način rješavanja političkih pitanja. Iskustvo prethodnih ratova u raspadu Jugoslavije svim ljudima jasno govori da rat nije instrument poboljšavanja njihovog životnog standarda. Mi danas svi objektivno živimo lošije nego što smo živjeli ranije prije ratova u raspadu Jugoslavije. Tako da ratna opcija ni u kom slučaju nije realna opcija za obične ljude i mislim da nisu spremni ni da se instrumentaliziraju tako”, poručio je Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Profesor na Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije sarajevskog FPN-a Izet Beridan smatra da je Junckerova izjava objavljena u medijima prilično neodređena.
“Volio bih da je to upozorenje velikim silama, ali i Europskoj uniji u cjelini da može doći do oružanih sukoba na Balkanu, naročito u Makedoniji računajući i niz ostalih prostora i teritorija poput Kosova pa sve do Bosne i Hercegovine. Ako je ta izjava s ciljem da se stvari uozbilje i da se međunarodna zajednica, do koje ja ne držim jer je taj pojam irelevantan, ali držim do velikih sila i njihove volje da sudjeluju u izgradnji mira na Balkanu, ali ako ima skidanje odgovornosti EU sa svojih pleća onda Junckeru treba ozbiljno odgovoriti”, poručio je Beridan.
Indikativno ili ne, Junckerove poruke američkom predsjedniku i potpredsjedniku stigle su uoči samita u Rimu i obilježavanja 60 godina od potpisivanja Rimskih ugovora kao temelja današnje Eurospke unije.