Samo jedna iskra mogla bi zapaliti novi rat u Bosni i Hercegovini. Opasnost od novog rata u BiH može se “osjetiti u zraku”, upozorio je srpski premijerAleksandar Vučić. Neki strahuju da je Republika Srpska upravo zapalila tu iskru, piše ugledni britanski list Economist.
25. rujna u tom je entitetu održan referendum o tome treba li slaviti 9. siječanj kao praznik, što je dan osnivanja tog entiteta 1992. godine. Ustavni sud referendum je proglasio nezakonitim pod obrazloženjem da diskriminira Bošnjake i Hrvate.
Time što su ga svejedno održali, bosanski Srbi zadali su snažan udarac ionako slabom autoritetu bosanske države koja je suočena s prijetnjom raspada otkako je nastala pod američki posredovanim Daytonskim sporazumom prije više od dva desetljeća, piše Economist.
Dodik najavljuje još referenduma
Lider bosanskih Srba Milorad Dodik kaže kako će Republika Srpska glasati o otcjepljenju do 2018., a nedeljni referendum vidi kao tek probni. Međunarodno tijelo postavljeno da nagleda mirovni sporazum iz 1995. nije učinilo ništa da ovo blokira. Tužiteljstvo BiH ipak je Dodika pozvalo na saslušanje.
Odaziv na referendum bio je iznenađujuće nizak, 55.8 posto, no zapanjujuće je, nastavlja Economist, kako je 99.8 posto onih koji su izašli glasalo za. Glasovanje o odcepljenju ukinulo bi sporazum kojim je završen rat u BiH. Bio je to kompromis koji je zemlju ostavio podijeljenom. Bosanski Srbi zadržali su vlastitu vladu s ograničenom autonomijom, ali su odustali od borbe za neovisnost i ujedinjenje sa Srbijom. Bošnjački muslimani odustali su od svog cilja centralizirane države u kojoj bi kao najveći narod mogli dominirati.
Krajem 1991. referendumi koje su proveli bosanski Srbi, kasnije Bošnjaci i Hrvati, bili su važan korak na putu prema ratu, piše Economist. Danas je kontekst drugačiji, nastavljaju. Za razliku od Slobodana Miloševića, bivšeg srpskog vođe koji je podupirao ujedinjenje za bosnaskim Srbima, aktualni premijer Vučić protivi se tome, piše Economist i napominje kako je Vučić nekad bio ultranacionalist i šef Miloševićeve propagande, a sada je pro-europski centrist.
Zapad protiv referenduma
Danas, za razliku od 1990-ih, ne postoji moćna jugoslavenska vojska u kojoj većinom dominiraju Srbi koja bi podržala bosanske Srbe ako se odluče glasati o samostalnosti. Zapadne zemlje protive se referendumu, a 20. rujna EU dala je zeleno svjetlo za nastavak bosanskog puta prema članstvu.
S druge strane, ruski lider Vladimir Putin Dodika je primio u Moskvi nekoliko dana prije referenduma. Putinova podrška separatizmu bosanskih Srba dio je njegove strategije sijanja kaosa u EU, piše ovaj britanski list. Dodiku referendum, kao i Putinova podrška, znače povećanje popularnosti uoči lokalnih izbora koji se održavaju 2. listopada. Bošnjački političari od ovog također imaju koristi, oštro se protiveći glasovanju. Politički, referendum je dobar za svakoga.
Slaba i disfunkcionalna država
Rizik je da će biti loš za zemlju. Bosna je slaba i diskfunkcionalna, a održavanje referenduma unatoč protivljenju Ustavnog suda udarac je vjerodostojnosti tog suda. Većina Bošnjaka zabrintui su zbog radnih mjesta, obrazovanja i zdravstva. Potpirivanje plamena nacionalizma s bilo koje strane, ne stvara radna mjesta ili prekida iseljavanje liječnika za bolje plaće.
“Iznimno sam skeptičan da će ovo otvoriti put prema odcjepljenju”, kažeJames Ker-Lindsay, specijalist za Balkan na London School of Economics. Kosovski Srbi također su glasali za neovisnost 2012. godine, no to je ignorirano i zaboravljeno.
Čak i u malo vjerojatnom scenariju da bi se Republika Srpska mogla odcijepiti bez rata, ona bi bila mala, siromašna i izolirana zemlja, podijeljena na dvije fizičke nepovezane enklave. Čak i najpatriotskiji od 99.8 birača koji su podržali slavljenje dana neovisnosti, ne bi takav scenarij pozdravili, zaključuje Economist.
wpDiscuz