BUGAJSKI : Cilj referenduma je potkopati Ustavni sud BiH, ali prije svega legitimirati samoopredjeljenje srpskog entiteta

Bilo da se planirani ustavni referendum u Republici Srpskoj održi ili ne, jasno je da vodstvo u Banja Luci iskorištava svaku mogućnost kao poticaj za dobivanje veće suverenosti. Predsjednik Milorad Dodik kalkulira da će odvesti entitet do samostalne države prije nego što napusti političku scenu. Planirani referendum za cilj ima potkopati Ustavni sud BiH, ali prije svega legitimirati samoopredjeljenje srpskog entiteta. Banja Luka želi da se Dan državnosti RS-a nastavi slaviti 9. siječnja, unatoč činjenici da je taj datum proglašen neustavnim i diskriminirajućim za nesrbe.
 Janusz Bugajski l jutarnji.hr
Navode se različiti razlozi za moguće odgađanje referenduma. Dodik bi mogao inzistirati da se plebiscit održi kad se sve stranke bosanskih Srba konačno odluče na to kako bi osigurao konsenzus. Neke srpske opozicijske stranke, uključujući i neke Dodikove političke saveznike, protive se referendumu. Neki promatrači smatraju da će Dodik popustiti pod rastućim međunarodnim pritiskom. Dužnosnici EU i SAD-a upozorili su ga da bi se referendum mogao smatrati nelegitimnim te voditi do financijskih sankcija protiv njega, članova njegove obitelji i nekih od njegovih podržavatelja.
Ipak, jedan od najjačih faktora uvjeravanja za Dodika je uloga koju igra Srbija. Srpski predsjednik Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić suzdržali su se od otvorene podrške izjašnjavanju. Banja Luka bi bez podrške Beograda ostala izolirana u regiji. Analitičari također spekuliraju bi li otkazivanje referenduma označilo kraj Dodikove političke karijere. Veća je vjerojatnost da će Dodik organizirati dramatičan konačni silazak s političke scene uz referendum o neovisnosti kako bi osigurao da iza sebe ostavlja povijesno naslijeđe. Kako bi demonstrirao svoje nacionalističke vjerodajnice i ponovno osigurao popularnost prije lokalnih izbora 2. listopada, Dodik je najavio novu inicijativu za ukidanje Doma naroda RS-a. Taj parlamentarni dom igra važnu ulogu u zaštiti prava nesrba i njegovo rasformiranje će se tumačiti kao konsolidiranje entičke homogenosti prije mogućeg referenduma o neovisnosti. Dodik je već najavio da će se glasanje o neovisnosti održati tijekom 2018. ako različite jurisdikcije ne budu vraćene srpskom entitetu 2017. u skladu s Daytonom i Ustavom BiH. Takav bi referendum mogao biti proveden ako u BiH izbije velika politička kriza, ako eskaliraju prosvjedi protiv pogoršanja ekonomskog stanja u RS-u ili ako će trebati skrenuti pozornost s unutarnjih borbi za moć u srpskom entitetu. Referendum o neovisnosti također bi mogao biti organiziran ako međunarodno ozračje postane povoljno. Ako se rascjep između Zapada i Rusije proširi, Moskva će se usprotiviti bilo kakvoj međunarodnoj intervenciji istodobno podržavajući pravo RS-a na samoodređenje. U slučaju istočno-zapadne krize na drugim lokacijama, Moskva može odigrati bosansku kartu protiv Washingtona i Bruxellesa jačajući izglede za novi balkanski rat. Čak i u slučaju ustavnog referenduma evidentne su podjele u međunarodnoj zajednici bez mogućnosti konsenzusa o sankcijama. Čak se i neke članice EU i NATO-a snažno protive provedbi izvršnih ovlasti visokog povjerenika, tvrdeći da BiH na unutarnjoj razini više ne bi trebali uređivati međunarodni igrači. Osim toga, visoki povjerenik ima ograničene mogućnosti za provedbu svojih odluka. To bi moglo ohrabriti bosanske Srbe da ignoriraju njegove odluke i krizu dovedu do eskalacije bez straha od kazne. Banja Luka će se također ohrabriti slabljenjem EU, posebno ako Unija bude uzdrmana novom ekonomskom ili migrantskom krizom ili ako nacionalistički i stavovi koji se protive proširenju nastave jačati. Dodatno, zbunjeni Washington mogao bi značiti slabljenje uloge SAD-a na Balkanu. Predsjednikovanje Donalda Trumpa, ako se zasniva na premisi o smanjivanju američke vojne i političke prisutnosti u Europi, pružat će nove prigode za separatizam u različitim dijelovima regije.
Mnogo toga ovisi o procjenama Srbije. Vlada u Beogradu se okrenula članstvu u EU. Ako izgledi za to budu odgođeni na neodređeno vrijeme, u Srbiji će porasti nacionalizam koji bi mogao natjerati vladu prema podršci stvaranju druge srpske države. Dužnosnici će kao argument navoditi da se presedan Kosova treba primijeniti i u BiH.
U jeku trenutačne pat-situacije RS i Srbija održali su krajem kolovoza prve zajedničke “antiterorističke” manevre. Vježbe su pojačale regionalnu zabrinutost da je Beograd spreman braniti entitet u slučaju konflikta sa Sarajevom. Oko 200 članova RS-a i srpskih posebnih policijskih postrojbi oklopnim vozilima, helikopterima, policijskim riječnim čamcima i brodovima simuliralo je borbu protiv terorista duž Drine u blizini Zvornika.
Manevre, koji su ojačali etničke tenzije u zemlji, posjetili su i Nikolić i Dodik. Bošnjački potpredsjednik RS-a, Ramiz Salkić, optužio je srpske lidere za “zveckanje oružjem”. Vježbe uz Drinu su bile primarno zamišljene kao demonstracija Sarajevu da Banja Luka posjeduje svoje borbene jedinice te da ih može kombinirati sa snagama iz Srbije u slučaju oružanog sukoba s Bošnjacima.