Povjesničar Dragan Markovina utemeljuje novu lijevu stranku: ‘Sazrelo je vrijeme za to’

U srpnju, Markovina je, zajedno s aktivistom za ljudska prava Zoranom Pusićem, objavio dokument »Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku«, koji je potpisalo pedesetak uglednih javnih imena. U tom su dokumentu konstatirali kako je nužno »formulirati jasne ciljeve koji bi vodili većoj slobodi, većoj sigurnosti i većem standardu svih građana«
Autor: Boris Pavelić
Povjesničar Dragan Markovina, koji je u srpnju inicirao »Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku«, »gotovo je siguran« da će njegovi razgovori s predstavnicima raznorodne lijeve scene uskoro rezultirati osnivanjem nove lijeve socijaldemokratske stranke.
– I prije Izbora razmatrali smo osnivanje nove lijeve stranke, ali smo odlučili ne izići na izbore kako ne bismo rasipali glasove ljevice sa SDP-om na čelu. Sada, nakon Milanovićeva neuspjeha uzrokovanog svim tim približavanjem desnici, jasno je da je sazrelo vrijeme za formiranje nove stranke – kazao je Markovina jučer za naš list. Dodao je da će »u sljedećih mjesec dana« razgovarati s predstavnicima raznorodne lijeve scene – »aktivistima, feministicama, Radničkom frontom i svakim tko je zainteresiran« – pa se nada da će se u tim razgovorima kristalizirati struktura buduće političke stranke. Također, u predstojećem će razdoblju u Zagrebu biti održani i neki skupovi na kojima bi moglo biti govora o toj temi.
U srpnju, Markovina je, zajedno s aktivistom za ljudska prava Zoranom Pusićem, objavio dokument »Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku«, koji je potpisalo pedesetak uglednih javnih imena. U tom su dokumentu konstatirali kako je nužno »formulirati jasne ciljeve koji bi vodili većoj slobodi, većoj sigurnosti i većem standardu svih građana«, i koji bi poslužili kao temelj programa »odgovorne socijaldemokratske stranke, bila ona na vlasti ili u opoziciji«. U prijedlogu su na dvije stranice spomenuli temeljne točke mogućega stranačkog programa: zaštitu temeljnih ljudskih prava i unapređenje civilizacijskih standarda, veću socijalnu pravednost, njegovanje kritičkog duha, mirotvornu politiku i održivi razvoj. »Hoće li prevladati fobije, bezosjećajnost i bodljikava žica, ili će se veliki broj ljudi sjetiti da je jedna od najvećih vrlina nesebična pomoć drugima u nevolji, ovisi o tome s kakvim ciljevima i na kakvim etičkim normama gradimo naše društvo«, stoji u tom dokumentu.
Novi list