Bandić i Živi zid za potpuno ukidanje HRT preplate, iz SDP-a se nisu htjeli izjasniti

HRVATSKA radio televizija godišnje ubere nešto manje od milijarde i 300 milijuna kuna utjerujući (jer to je najblaži mogući izraz) po 80 kuna pretplate po kućanstvu, gledali oni njihove programe ili ne. Temeljem mudro složenog zakona taj je namet gotovo nemoguće izbjeći – ako i nemate televizor, HRT-ovi revni djelatnici već će pronaći neku osnovu po kojoj postajete obveznik plaćanja pretplate i prije nego se uspijete snaći.
Osim što iritira teror kojim HRT podvrgava ‘korisnike’ svojih usluga (dnevno se na ime dugovanja prema HRT-u provedu čak 274 ovrhe), zabrinjavajuća je činjenica da se HRT-u godinama tolerira poslovanje ubiranjem pretplate koja je među najvišima u regiji. Dok mi svoju pretplatu plaćamo 128 eura godišnje, u Bosni je ista 46 eura, u Makedoniji 25,99, u Crnoj Gori 42, u Srbiji 53, u Poljskoj 52, u Češkoj 87, u Italiji 112…
Uz sve navedeno, HRT-u godinama neometano prolaze principi poslovanja potpuno različiti od onih kakve prakticiraju na većini javnih televizija u Europi. Naime, dok je ostalima pod normalno da 75 posto prikupljenih sredstava troše na održavanje kvalitetnog programa, u Hrvatskoj se 75 posto budžeta godišnje potroši na tzv. hladni pogon i plaće. Što nimalo ne čudi ako se zna kolika su primanja djelatnika HRT-a. (lani u ožujku imali su 2098 zaposlenih; bruto plaća ravnatelja je 42 tisuće kuna, ravnatelja četriju poslovnih jedinica 31 tisuću kuna, glavnog urednika 21 tisuću, itd)
A ono što ostane – ‘investira’ se u ‘kvalitetni’ program. Kad se uzmu u obzir svi navedeni elementi, pad gledanosti tek je puka i prilično očekivana posljedica.
Tko želi ukinuti pretplatu?
Index je zanimalo kakvog su stava političke stranke kad je u pitanju buduće poslovanje HRT-a. Treba li pretplatu u potpunosti ukinuti pa poslovanje HRT-a u potpunosti financirati iz proračuna? Ili je umanjiti? Treba li vodstvo HRT-a većim nadzorom prisiliti da se prestanu ponašati kao pijani milijarderi i, za početak, prestati si isplaćivati nerealno visoke plaće?
Iako su se oglušili na upit Indexa, HDZ je danas najavio da će – jasno, ukoliko dobiju izbore – prepoloviti iznos HRT-ove pristojbe za umirovljenike s mirovinama ispod 3000 kuna i umirovljenike-korisnike socijalne pomoći.
„Ako HDZ osvoji vlast na predstojećim parlamentarnim izborima, prepolovit će se HRT-ova pristojba za 25.000 korisnika zajamčene minimalne naknade i onima s malim mirovinama, najavio je na konferenciji za novinare nositelj HDZ-ove liste u VI. izbornoj jedinici Goran Marić i dodao kako će HDZ odmah nakon konstituiranja Sabora inicirati izmjene Zakona o HRT-u, u smislu selektivnog određivanja pristojbe pretplatnicima. To će, kaže Marić, imati određenih financijskih učinaka na poslovanje HRT-a, no oni neće biti toliko značajni da se ne mogu nadoknaditi kroz racionalizaciju poslovanja. „To ćemo sigurno učiniti jer mislimo da je za to došlo vrijeme”, poručio je i dodao kako će za to biti nužna „segmentacija i analiza pretplatnika“, koju HRT sada ne provodi.
I u stranci Pametno, recimo, smatraju da poslovanje HRT-a treba biti puno učinkovitije i znatno više transparentno, pa i u pogledu upravljanja sredstvima prikupljenima od građana naplatom TV pristojbe.
„Unapređenje poslovanja HRT-a u srednjem bi roku moglo stvoriti pretpostavke za eventualno smanjenje obvezne pristojbe koja je, gledano relativno u odnosu na prosječne plaće i mirovine, jedno od najvećih opterećenja u EU. U tom smislu smatramo da se ravnatelj HRT-a, kao i ravnatelji drugih javnih servisa i agencija, moraju zapošljavati na transparentnim javnim natječajima, a da im plaće trebaju biti tržišno konkurentne, ali primjerene okolnostima u državi“, kažu iz Pametnog.
Most nezavisnih lista smatra, pak, da se javna televizija i dalje treba financirati kroz RTV pristojbu, međutim, i po njima je ista trenutno previsoka i morala bi se prilagoditi standardu građana.
„Vjerujemo kako bi se naplata RTV pristojbe znatno popravila kada bi iznos tog nameta bio prihvatljiviji i usklađeniji s platežnim moćima u Hrvatskoj. S druge strane, smatramo kako se javna televizija ne može ponašati kao komercijalna, ako koristi privilegiju financiranja kroz pristojbu te da treba vrlo precizno definirati kako bi HRT trebao pristupati prodaji oglasnog prostora, a da pritom ne ugrožava postulate slobodnog tržišta za ostale komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom koje nemaju mogućnost financiranja kroz pristojbu“, misle u Mostu u kojem se zalažu da u ovršnim postupcima koje provodi HRT ne bi trebale sudjelovati odvjetničke kuće, već da bi taj posao trebale raditi službe HRT-a. Nadalje, mostovci smatraju kako plaća ravnatelja HRT-a nije opravdana, pogotovo ne u trenutnim tržišnim uvjetima i rezultatima koje ostvaruje javna televizija. „Kvaliteta programa i gledanost odnosno slušanost srozale su se vrlo nisko i treba realno pristupiti određivanju visine plaće ravnatelja, ali i ostalih zaposlenika na HRT-u. Mostu NL teško je prihvatljiva situaciju u kojoj je ravnatelj HRT-a bolje plaćen od premijera, a da pritom ima puno manje odgovornosti i zadaća.“
Za smanjenje pretplate zalaže se i Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje.
„Smatramo kako postoji mnogo prostora za uštede u poslovanju te povećanje prihoda alternativnim načinima financiranja. Posebice je zabrinjavajuća činjenica kako se najveći dio sredstava troši za plaće i ostale materijalne troškove, dok se manji dio sredstava troši za razvoj programa. Ovo posljedično dovodi do pada gledanosti“, kažu u HDSSB-u i zaključuju kako plaće u javnom sustavu moraju biti međusobno usklađene jer je, citiramo, nedopustivo da ravnatelj HRT-a ima veću plaću od predsjednika Vlade RH.
HNS: Iznos pretplate bi mogao biti niži za deset kuna, ali i deset kuna viši
Iz HNS-a pak odgovaraju da je postojeći sustav pretplate primjeren državi kao što je Hrvatska.
“Postojeći način plaćanja HRT pretplate je primjeren državi kao što je Hrvatska. Iznos pretplate bi mogao biti niži za deset kuna, ali i deset kuna viši, no to nije presudno.
Osim što je proizvođač vlastitih kulturnih, sportskih, obrazovnih, gospodarskih i informativnih programa, od prihoda (pa i iz pretplate) se financiraju brojni neprofitni mediji i druge organizacije. HRT mora biti i razvojno- kreativno središte brojnih umjetnika i stvaralaca iz svih domena kulture”, kazali su za Index iz HNS-a.
Dodaju da nisu skloni potpunom ukidanju RTV pristojbe bez čvrstih argumenata i izračuna.
“HRT je javna televizija i financira se prvenstveno iz državnog proračuna, a ne iz vlastitih prihoda. Stoga smatramo da plaća ravnatelja ne može biti dvostruko veća od premijerove. Mislimo da je ovaj sustav kontrole (nadzorni odbor + državna revizija) dovoljan. Navedena tijela moraju s posebno pažnjom nadzirati financijsko poslovanje HRT-a”, dodaju iz HNS-a.
Samo Sinčić i Bandić žele potpuno ukidanje
Za potpuno ukidanje pretplate dosad su se i javno izjasnili samo Živi zid i iz stranke Milana Bandića.
„Živi zid javno se zalaže za potpuno ukidanje pretplate i za financiranje javne televizije iz proračuna. Broj zaposlenih je previsok, a plaće također. Nije normalno da glavni ravnatelj HRT-a ima dvaput višu plaću od premijera. Uz sve to, program HRT-a je loš, a gledanost je iz mjeseca u mjesec sve manja”, kažu u toj stranci.
Istog su stava i ‘bandićevci’.
„Obvezu plaćanja javne televizije treba preuzeti hrvatska država, odnosno građane treba osloboditi plaćanja RTV pristojbe. Hrvatska radiotelevizija niti je javni servis, niti je u službi građana. Građani Republike Hrvatske iz svojeg džepa izdvajaju ukupno milijardu i dvjesto milijuna kuna. Hrvatskoj treba manja, jeftinija, efikasnija i poštenija radio-televizija koja će se financirati iz državnog proračuna kao istinski servis građana sa sadržajima od javnog interesa“, poručuju.
Na naše upite oglušili su se iz SDP-a, pa je ostalo nejasno kakav stav imaju po pitanju poslovanja kakvo prakticira HRT.