Odmah nakon što je izabran za predsjednika HDZ-a Andrej Plenkovićpriredio je vodstvu i članovima svoje stranke, ali i javnosti, tri iznenađenja. Prvo, kada je dobio čak 97.823 glasa članova HDZ-a, dakle, više odTomislava Karamarka koji je prije tri mjeseca izabran za predsjednika stranke sa 92.276 glasa. Takav rezultat malo tko je očekivao: vjerovalo se da dio članova nije zadovoljan raspletom unutarstranačke krize, da je dio na godišnjim odmorima, a da dio neće htjeti dati svoj glas tako politički i ideološki umjerenom šefu stranke.
Međutim, na opće iznenađenje Plenković je osvojio rekordno velik broj glasova pa su se zasluge za to počele pripisivati Milijanu Brkiću, zamjeniku predsjednika i prvom operativcu HDZ-a. Jedan visoki dužnosnik HDZ-a koji je zbog delikatnosti teme želio ostati anoniman, otkrio je, po njegovu mišljenju, prave razloge takvog uspjeha Plenkovića.
Privremeni sporazum Plenkovića i Brkića
“Ponajprije, ponovno se pokazalo da su članovi HDZ-a iznimno odgovorni i organizirani te da će uvijek, bez obzira na sve probleme, ostati vjerni vojnici svoje stranke. Točno je, također, da su Andrej Plenković i Milijan Brkić postigli dogovor o suradnji te da su se, unatoč dubokim ideološkim i političkim razlikama, usuglasili kako je njihov kompromis preduvjet da HDZ ostvari što povoljniji rezultat na izborima. Taj sporazum je, dakako, privremenog karaktera, a o nastavku eventualne suradnje ozbiljno će razgovarati kada se vidi kako će Plenković i stranka proći na parlamentarnim izborima.
Što se pak tiče ishoda unutarstranačkog glasovanja za predsjednika HDZ-a, oni zapravo, za svakoga tko bolje poznaje funkcioniranje HDZ-a, nisu nikakvo iznenađenje. Naime, za odaziv na izbore, Predsjedništvu stranke odgovorni su šefovi županijskih i gradskih organizacija, a njima su pak podređeni vođe lokalnih ogranaka. Kako nitko od njih nije želio da zbog slabe izlaznosti ispadne da ne podržavaju Plenkovića i novo vodstvo, pobrinuli su se da na glasovanje izađe čak i veći broj članova HDZ-a nego kada se birao Karamarko. Time su dokazali sposobnost upravljanja organizacijama HDZ-a, ali i svoju lojalnost novom vodstvu.”
Za tajnika želio generala Krstičevića
Drugo iznenađenje Plenković je priredio kada je umjesto dosadašnjeg glavnog tajnika stranke Domagoja Miloševića, kojega je na tu funkciju instalirao bivši predsjednik Tomislav Karamarko, imenovao Gordana Jandrokovića, bivšeg ministra vanjskih poslova i saborskog zastupnika. Treće je iznenađenje bio ostanak Mire Kovača, ministra vanjskih poslova, na funkciji stranačkog tajnika za međunarodne odnose. Međutim, oba su ta poteza, tvrde dobro upućeni izvori bliski samom vrhu HDZ-a, zapravo iznuđeni i nisu pravi odraz Plenkovićeve političke volje. Naime, Plenković je, navodno, na mjestu glavnog tajnika želio vidjeti umirovljenog generalaDamira Krstičevića koji je bio jedan od njegovih najbližih suradnika od kako je najavio kandidaturu za predsjednika stranke.
Krstičević se, naime, bez oklijevanja i među prvima priključio Plenkovićevu taboru i bio je stalno uz njega dok je za kratkotrajne predizborne turneje obilazio organizacije HDZ-a po Hrvatskoj. Plenkoviću je bio vrlo značajan Krstičevićev imidž ratnog komandanta pa se očekivalo da će on svakako dobiti neku od važnijih funkcija u novom vodstvu HDZ-a. Inače, Krstičević je bio ogorčen na bivšeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka koji mu je mjesecima prije formiranje nove vlade, obećao da će biti ministar obrane, pa je umirovljeni general već sastavio tim suradnika. No, samo dan prije objave sastava nove vlade, Karamarko ga je obavijestio da je u posljednji trenutak ispao iz kombinacije.
Trojica prije Jandrokovića su ga odbila
Premda još nisu poznati pravi razlozi Krstićevćeve odluke, pretpostavlja se da je odbio Plenkovićevu ponudu jer nije želio napustiti mjesto zamjenika predsjednika NO M SAN grupe. Ta je tvrtka, pisalo se, za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor napravila goleme poslove s državnim tvrtkama.
Damir Jelić bio je drugi Plenkovićev izbor, ali je novi predsjednik HDZ-a od gradonačelnika Karlovca dobio odbijenicu. Jelić je trenutno voditelj izbornog stožera HDZ-a, a nakon što je Karamarko podnio ostavku, spominjan je kao jedan od kandidata za predsjednika HDZ-a. Tu je ideju Jelić također otklonio objašnjavajući da je njegovo dugoročno opredjeljenje djelovanje na lokalnoj razini u Karlovcu.
Dobro upućeni izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da je Plenković tada ponudio funkciju glavnog tajnika stranke Zvonku Milasu, saborskom zastupniku i predstojniku Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Milas, koji je u prošloj vladi bio kandidat za ministra obrane ili branitelja, također nije prihvatio Plenkovićevu ponudu.
Kovača planira ostaviti na funkciji samo do izbora?
Zbog toga se na kraju Plenković opredijelio za Gordana Jandokovića s kojim je radio u Ministarstvu vanjskih poslova i koji ga je zaštitio kada ga je Sanader htio vratiti iz diplomatske misije u Parizu.
Miro Kovač sačuvao je pak funkciju tajnika za međunarodne odnose isključivo zbog toga što je Plenković zaključio kako bi time uveliko otežao njegov rad kao ministra vanjskih poslova. Da ga je smijenio, njegov kredibilitet kao ministra vanjskih poslova bio bi ravan nuli, pa ga je odlučio ostaviti na funkciji tajnika do parlamentarih izbora.
Novi šef zagrebačkog HDZ-a
Nakon toga, tvrde, Kovač će sigurno morati napustiti obje funkcije: ne samo zato što je bio jedan o najodanijih Karamarkovih suradnika, nego i zbog općeg nezadovoljstva njegovim radom u Vladi. Posebno negativno mišljenje o njegovim sposobnostima ima predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović.
Davor Božinović, doktor političkih znanosti koji je obavljao funkcije ministra obrane i državnog tajnika u ministarstvu vanjski poslova, spominje se najčešće kao mogući nasljednik Mire Kovača. On se, kao Krstičević i Davor Stier, u posljednje doba ne odvaja od Plenkovića koji ga vodi na sve važnije sastanke. Zbog toga se čak spekulira da bi Davor Božinović mogao najprije preuzeti dužnost neformalnog, a potom i formalnog šefa važne zagrebačke organizacije HDZ-a.