„Na negodovanja naših bošnjačkih komšija, imamo još manje razloga se obazirati“.
Ukidanje Suda i Tužiteljstva
Dr. Nenad Kecmanović je prijeratni univerzitetski profesor iz Sarajeva, bio je kratko i član ratnog Predsjedništva BiH, a već godinama je glavni savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika za politička pitanja.
Pošto važi za jednog od glavnih kreatora politike koju vode SNSD-a i njen predsjednik Dodik, jasno je da su stavovi koje javno iznosi zapravo politička vodilja i platforma vodeće stranke u Republici Srpskoj.
Narodna skupština RS-a donijela je odluku da se u tom entitetu održi referendum na kojem će se građani izjasniti jesu li za ili protiv odluka visokog predstavnika i jesu li za ili protiv Suda BiH i Tužiteljstva BiH. Održavanje referenduma najavljuje se za idući mjesec usprkos žestokim protivljenjima koja dolaze iz bošnjačkog političkog kruga i još žešćeg iz međunarodne zajednice.
Europska unija i SAD stoje pri stanovištu da je referendum potpuno neustavan jer se tiče nadležnosti države, a ne entiteta, a visoki predstavnik Valentin Inzko najavljuje kako ima mehanizam da spriječi održavanje. Međutim, konkretnih poteza još nema, a vlasti RS-a predvođene SNSD-om tvrde da nema ni govora o otkazivanju. Za vlasti RS-a očigledno je referendum idućeg mjeseca tek generalna proba za onaj najvažniji.
„Cilj referenduma je da se Daytonski sporazum spakira u svom izvornom sadržaju, po slovu, a ne duhu međunarodnog sporazuma“, tvrdi dr. Kecmanović, ali i objašnjava što će se dogoditi nakon referenduma:
„Narodna skupština Republike Srpske suspendirat će bonske i rehabilitirati daytonske pravosudne nadležnosti i vratiti Sud i Tužiteljstvo u entitet. „Zajednički“ tužitelj neće moći da preuzima predmete iz sudova u Prijedoru, Bijeljini, Zvorniku itd, hapsi po Republik Srpskoj i odvodi u pritvor i na suđenja u Sarajevu“.
Iz ovoga je lako razaznati da presude Suda BiH i odluke Tužiteljstva BiH ne bi važile na teritoriju Republike Srpske što nije ništa drugo nego ukidanje te dvije državne pravosudne institucije ili njihov opstanak uz potpuno skučene nadležnosti.
U konačnici to bi značilo da bi presude koje je Sud BiH izrekao građanima RS-a bile ništavne baš kao i istrage koje Tužilaštvo BiH vodi u RS-u. Također i odluke koje je donio visoki predstavnik ne bi imale nikakvu valjanost na teritoriju RS-a.
Poslije toga, kako je u referendumskom pitanju najavljeno, preći će se i na druge otete nadležnosti i nametnute zakone sve dok se status Republike Srpske ne vrati na izvorni daytonski – scenarij je koji je objelodanio Dodikov politički savjetnik Kecmanović uz zaključak:
„Bude li tome smetnji iz drugog entiteta ili spolja, Republika Srpska će prema deklaraciji vodeće stranke, 2017. godine raspisati referendum o osamostaljenju uz spremnost da ostane u BiH samo kao uniji nacionalnih država“.
Monetarni sistem
U prijevodu, Republika Srpska bi odustala od odcjepljenja pod uslovom da BiH dobije novi unutarnji preustroj tako što bi bila sastavljena od tri države – srpske, hrvatske i bošnjačke.
Uspostava takve unije država i po međunarodnom pravu podrazumijeva da svaka od njih u svakom trenutku može proglasiti svoju nezavisnost i samostalnost što bi značilo raspad BiH.
Jučer je Dodik, dva dana nakon što je Kecmanović objavio scenarij, priopćio da „ne mislimo prije isteka zadanog roka, a to je 2017. godina, raspisivati referendum o nezavisnosti, a do tada ćemo sve učiniti da se BiH uredi u skladu s Daytonom i interesima tri naroda i dva entiteta“.
„Taj referendum dvije godine unaprijed brine „prijatelje RS-a“, unutarnje i vanjske.
Ali već od samo jedne, dvije nadležnosti plus ili minus, zavisi hoće li Republika Srpska biti svoja na svom ili će po principu „kuhane žabe“ završiti pod upravom bošnjačkog Sarajeva, a da to neće ni osjetiti“, zaključuje Nenad Kecmanović.
Ovog proljeća SNSD je na svom kongresu usvojio dokument pod nazivom „Deklaracija o samostalnoj Republici Srpskoj“. U njemu se kaže da RS zahtijeva da mu se do 2017. godine vrate „sve nadležnosti koje je oduzeo visoki predstavnik, a ako do toga ne dođe 2018. godine građani RS će glasati na obaveznom referendumu za nezavisnost Republike Srpske“.
U Deklaraciji se ističe da će organi vlasti RS-a na osnovi rezultata referenduma „predložiti Federaciji BiH mirno razdruživanje i obostrano istodobno priznanje“, a nakon utvrđivanja samostalnog statusa „RS će bez odlaganja zatražiti pristupanje Europskoj uniji uz prihvaćanje njenih pravnih tekovina“.
Kako god, vlasti RS-a su izradile vlastitu mapu puta i nema dvojbe da će u naredne dvije godine učiniti sve kako bi je realizirale, uključujući sve vrste blokada Reformske agende i uopće socijalnog i ekonomskog oporavka države, a sve kako bi se međunarodna zajednica uvjerila da država BiH ne može opstati.
U tom kontekstu treba gledati i na nastojanja Vlade RS-a da se redefinira državna Reformska agenda tako što bi se „odvojeno koncipirala na različitim nivoima vlasti“ i zahtjev da se Centralna banka BiH preregistrira u akcionarsko društvo čime bi izdavanje novca i monetarni sustav države prešli u nadležnost entiteta.
To je zapravo na tragu Dodikovog prijedloga s početka ove godine da Centralna banka BiH štampa dvije milijarde maraka kako bi se riješili financijski problemi, piše mostarski Dnevni list.
wpDiscuz