Ove godine zabilježen je veliki porast napada na skloništa za izbjeglice u Njemačkoj, od kojih su mnoge počinili desničarski ekstremisti
Dan poslije, zaposlenici Mikada, lokalnog centra za mlade, otkrili su da su gume njihovog minibusa izbušene, a ispod brisača je stajala cedulja na kojoj je pisalo: “Dragi prijatelji iz skloništa, Tröglitz je i ovdje”, referirajući se na zapaljeno sklonište za izbjeglice koje je izgorjelo dva tjedna ranije u Tröglitzu, nakon što je netko podmetnuo požar.
Prošlog tjedna, obistinile su se riječi s poruke, jer je planirano sklonište za izbjeglice – sportska dvorana lokalne gimnazije u Nauenu, nestala u plamenu i to svega nekoliko sati prije nego su prve izbjeglice stupile u nju.
Požar u Neuenu predstavlja 27. njemački hostel za izbjeglice koji je zapaljen od 2012. godine, te peti slučaj unutar jednog tjedna. Tijekom nekoliko dana, nepoznati su počinitelji zapalili sama skloništa ili su podmetnuli požar u njihovoj neposrednoj blizini i to u Lepizigu, Döbelnu, Salzhemmendorfu i Berlinu, uz to što je požar uništio zgradu koja je trebala postati sklonište u Baden-Württembergu.
A ne smijemo zaboraviti ni prosvjede ekstremista koji su se odvijali ispred skloništa u kojem je smješteno 600 izbjeglica u selu Heidenau. Rasistički, ksenofobični marševi dospjeli su tako na nalovnice novina diljem svijeta.
Pomaganje s jedne, i mržnja s druge strane
Istina je da je ovog ljeta zabilježena neviđena volja među Nijemcima da pomognu novim pridošlicama u svojoj zemlji. No ne smije se ignorirati ni niz horora koji se istodobno odvijaju ‘iza ugla’.
Počele su velike rasprave o tome tko stoji iza napada i kako se oni mogu zaustaviti. Mnogi naime brinu jesu li za požare krive skupine lokalnih piromana ili manje skupine kojima možda upravlja desnica, a koje polako ali sigurno prerastaju u mrežu ekstremista diljem Njemačke, koja bi u bilo kojem trenutku mogla krenuti u napade većih razmjera.
Odavno je u opticaju fraza ‘desničarski terorizam’, koja je posebno ‘teška’ u Njemačkoj zbog serije od devet ubojstava osoba stranog podrijetla, a koje je počinila skupina ekstremista ‘Nacionalno socijalističko podzemlje’ (NSU), između 2000. i 20006. godine.
NSU je dugo tajno postojao, jer javnost nije željela prihvatiti ni priznati mogućnost djelovanja organiziranog, desničarskog nasilja. No ovog ljeta, sigurnosne službe su zaključile da nema velikog plana iza napada koji se događaju diljem zemlje, te je Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo da nije riječ o umreženim članovima organiziranog kriminala.
No daleko od reflektora javnosti, službenici ipak pažljivo prate da se ne pojave desničarske ekstremne terorističke skupine i mreže. “To je naša najveća briga u ovom trenutku. Jer, da se razviju takve skupine, to bi bilo izuzetno opasno”, izjavio je jedan neimenovani visoki dužnosnik.
A postoji više dokaza koji ukazuju na to da su rastistički motivirani zločini dio jednog većeg, šireg plana. “Kontinuitet i broj napada ne može se objasniti nikako drugačije osim da je riječ o organiziranim strukturama”, tvrdi Fabian Virchow iz jedinice koja prati neonaciste na Fakultetu primijenjene umjetnosti u Düsseldorfu.
Oni su čopor
U Nauenu su se prvi znakovi skorašnje eskalacije problema počeli pojavljivati još u veljači. Tad je naime skupina neonacista, kojima su se pridružili lokalni političari iz desne ekstremističke NPD stranke, upala u gradsku vijećnicu tijekom rasprave o planiranom postavljanju skloništa za izbjeglice.
NDP, koji se nalazi u svim dijelovima Njemačke, bio je uključen i u marširanja u Nauenu u ožujku i travnju. Istodobno, nizom bezopasnih napada (bombama s bojom i jajima) počeli su ciljati službenike i političare koji pripadaju krajnjoj ljevici. Vlasti već dulje vrijeme znaju da je Nauen (koji se nalazi nedaleko Berlina) središte aktivnosti neonacističke scene, kao i da tamo buja snaga i moć NDP-a, no nitko ništa ne poduzima po tom pitanju..
Isto vrijedi i za regiju koja okružuje Heidenau, gdje je populacija svega 16.000, a gdje su NPD-ovci prije dva tjedan održali prosvjede, tijekom kojih je bijesna rulja opkolila sklonište migranata koje je podignuto u bivšoj prodavaonici kućnih potrepština.
Kad ih je zamjenik kancelarke,Sigmar Gabriel, prozvao čoporom, oni su to shvatili kao pohvalu, pa kad se kancelarka Angela Merkelpojavila u Heidenauu ubrzo nakon toga, kako bi posjetila izbjeglice, lokalci su se okupili i uzvikivali ponosno: “Mi smo čopor!”.
Političari koji se nalaze na krajnjoj desnici, osvajaju sve više glasova, te niču male skupine ekstremista sa svojim vjernim pobornicima. Bivši skinsi, aktivisti iz desničarskih organizacija, poznati kao ‘Freier Kameradschaften’ i huligani, kao oni iz Dynamo Dresdenskog kluba obožavatelja ‘Šaka s istoka’, grupiraju se u skupine koje se svakodnevno nalaze i sve više plaše okolne stanovnike, a o izbjeglicama da i ne govorimo.
Ostatak teksta pročitajte u Spiegelu.