Zvizdić je naveo kako je nulti prioritet bio koridor 5-C. On je ušao kao prvi prioritet u ključnu, osnovnu mrežu, kada govorimo o BiH. Druga cestovna komunikacija je na relaciji Gradiška – Banja Luka – Travnik – Lašva.Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je danas na konferenciji za medije u Sarajevu jučerašnji sastanak premijera i delegacija šest zemalja zapadnog Balkana s komesarom za susjedstvo i proširenje EU Johannesom Hahnom u Briselu ocijenio vrlo konstruktivnim, sadržajnim i korisnim za BiH.
Prema njegovim riječima, svi predstavnici zemalja zapadnog Balkana su izrazili spremnost na dalju kvalitetnu i sadržajniju regionalnu suradnju i povezanost zemalja zapadnog Balkana u nekoliko bitnih segmenata.
Prioriteti
-Jučer smo govorili o transportnoj mreži. Na narednim sastancima će biti riječi o energetskoj povezanosti zemalja zapadnog Balkana, u nastojanju da se od zemalja zapadnog Balkana formira jedna vrsta jedinstvenog tržišta koja može biti interesantna i Europi, ali i investitorima iz drugih dijelova svijeta, kazao je Zvizdić.
Suština zaključaka je, dodao je, u činjenici „da smo mi predložili pet veoma značajnih projekata za BiH i oni su ušli u osnovnu mrežu koja će biti praćena i financirana od EU”.
Zvizdić je naveo kako je nulti prioritet bio koridor 5-C. On je ušao kao prvi prioritet u ključnu, osnovnu mrežu, kada govorimo o BiH. Druga cestovna komunikacija je na relaciji Gradiška – Banja Luka – Travnik – Lašva.
-Kada govorimo o željezničkom prometu, ušao je koridor 5-C željezničkoga prometa. Dakle, Bosanski Šamac – Sarajevo – Mostar – Čapljina. U segmentu zračnog prometa naš projekt koji smo kandidirali i koji je prihvaćen je modernizacija i proširenje kapaciteta Sarajevskog aerodroma, kao aerodroma u glavnom gradu i međunarodnog aerodroma, kazao je on.
U vezi s plovnim komunikacijama, rekao je da su prihvaćeni projekti rehabilitacije plovnog puta Save s izgradnjom, proširenjem kapaciteta i osposobljavanjem luka u Brčkom i u Bosanskom Šamcu.
Zvizdić je kazao kako su kriteriji za kandidiranje projekata, koji su važili za sve zemlje zapadnog Balkana, jeste da transportne, zračne, prometne, kopnene, vodene mreže moraju povezivati glavne gradove, glavne ekonomske centre i glavne luke u zemljama zapadnog Balkana.
-U tom smislu, naši projekti su u potpunosti zadovoljili takve kriterije. Osim ove osnovne mreže, mi smo kandidirali nekoliko projekata za takozvanu proširenu mrežu, sveobuhvatnu mrežu transportnih komunikacija zemalja zapadnog Balkana. Tu smo fokus stavili na naš prijedlog da dio dionice Jadransko-jonskog autoputa ide kroz BiH u nekoj dužini od 110 kilometara, zbog jako povoljnih i konfiguracijskih i drugih okolnosti i činjenice da bi takva autocesta mogla biti napravljena u dosta brzom periodu, kazao je Zvizdić.
Dodao je da su kandidirali i željezničku prugu Banja Luka – Doboj – Tuzla – Brčko, koji su ušli u širu, sveobuhvatniju mrežu transportne povezanosti unutar zemlje i BiH s drugim zemljama zapadnog Balkana.
Sve gotovo do 2030. godine
-U vezi s financiranjem, EU se obavezala kako će dati tehničku i stručnu pomoć za prpremu svih potrebnih projekata, izradu potrebnih fisibiliti studija, studija zaštite okoliša itd. Bit će osigurano milijardu eura za financiranje ovih projekata od EU, a od drugih investitora ukupna suma će vjerovatno biti deset milijardi eura za projekte zemalja zapadnog Balkana, s osnovnim kriterijem da svi projekti moraju biti završeni do 2030. godine, a prvi presjek stanja će biti 2023. godine kada će se znati u kojoj fazi su projekti, da li oni u potpunosti zadovoljavaju potrebne i tražene kriterije za finansiranje projekata, kazao je Zvizdić.
Prema njegovim riječima, u narednoj fazi će se govoriti o energetskoj povezanosti, a u nekoj trećoj fazi će vjerovatno ova vrsta potrebne, nužne komunikacije i stabilizacije regije zapadnog Balkana biti proširena i na segment obrazovanja.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih donosa BiH Mirko Šarović je kazao da je EU u suradnji sa zemljama zapadnog Balkana odlučila praktično ovaj prostor umrežiti prvo s transportom, poslije s energetikom i da za to putem projekata osigura odgovarajuća sredstva.
-Jučer na sastanku većina premijera je naglasila kako želi približavanje i brži napredak ka EU, ali za tako nešto potrebno je dosta novca i taj novac se očekuje od EU. U tom smislu, nakon ovih projekata, ali rekao bih oslikanih za jedna prostor, ne za svaku zemlju posebno jer oni nose regionalni karakter, slijedi slična priča kada je u pitanju energetika, kazao je Šarović.
Naveo je kako je pitanje Jadransko-jonskog autoputa u završnom dokumentu bilo definirano tako da praktično ne prolazi niti jednim metrom kroz BiH, ide kompletno obalom Hrvatske.
-Uložen je značajan napor da makar u ovom širem dokumentu se nađe i ova trasa od Podgorice preko Hercegovine, odnosno Popovog polja, koji bi izlazio ponovo na Jadransko more i u tome je, na neki način, naš jučerašnji uspjeh, kazao je Šarović.
wpDiscuz