Nejasna je logika po kojoj oni koji tvrde da se nekad živjelo bolje odbijaju danas isto tako živjeti. Imati dvoje farmerice godišnje, voziti stojadina, kupovati samo domaću obuću i odjeću, rijetko putovati van zemlje, voziti auto samo neparnim danima, jesti skromno ne gojiti se, biti nezaposlen, tražiti posao van zemlje, preko granice bježati kroz žicu a ne preko službenog graničnog prijelaza, hodati na dobrovoljne radne akcije, šutjeti o režimu, izbjegavati javno govoriti o vrhu države kritičkim tonom, sve to jugonostalgičari ako žele mogu činiti i danas pa smisao jugonostalgije postaje apsurdan. Nije Jugoslavija bila nekakav nedostižan ideal pa da ju ne bi mogli danas kopipejstati u svakodnevnim životima… Problem je što polet, snaga, mladost i bezbrižnost, te propaganda o idelnom sistemu više nisu tu. Bilo bi dobro da svi jugonostalgičari krenu s plaćanjem dobrovoljne tv pretplate, da se oforim kanal koji će im 24h priopćavati samo idilične vijesti o postojećem režimu. Uz to što će gledati taj TV kanal trebaju prestati pratiti internet, i čitati kritičke tekstove o bilo čemu. Samo idila, ljubav, bezbrižnost. I da, ako im koji prijatelj nestane, jednostavno nestane , ne trebaju se raspitivati što mu se dogodilo. To se tada nije radilo. Nek šute. Makar čovjek pao sa stijene, ili odeslio u treće zemlje, sistem je nalagao da se puno ne raspituješ. Isto tako štrajkove, radničke, imaju pravo organizirati i danas. Fali nam sindikalne kulture.
Istraživanje portala MojeVrijeme.hr pokazuje da čak 82 posto hrvatskih ispitanika s ozbiljnim iskustvom života u SFRJ misli da se u SFRJ živjelo bolje, 74 posto moglo bi pod određenim uvjetima ponovno živjeti u jednopartijskom sustavu, a 40 posto ih smatra Josipa Broza Tita pozitivnom osobom.
Istraživanje “Je li nam nekad bilo bolje?” proveo je u travnju news portal MojeVrijeme.hr, namijenjen “50 plus” generacijama, u njemu je anonimno sudjelovalo više od 2200 građana Hrvatske i BiH, a obrađeni su odgovori svih sudionika starijih od 45 godina – više od 1700.
Da se u bivšoj državi živjelo bolje ili puno bolje misli 82 posto ispitanika iz Hrvatske, da je bilo lošije tvrdi četiri posto njih, dok je “ne daj Bože da se ponovi” bio odgovor šest posto ispitanika.
Pri tome 14 posto ispitanika za sebe otvoreno kažu da su jugonostalgičari, dok ih 62 posto misli da ne pripadaju u tu ladicu. Povremenih jugonostalgičara je, prema vlastitom priznanju, 22 posto.
Među izričitim vjernicima čak je 12 posto deklariranih jugonostalgičara, a 19 posto je onih koji bi se tako nazvali povremeno.
Bez problema bi moglo živjeti u jednopartijskom sistemu, ako bi taj život provodili u blagostanju, čak 60 posto hrvatskih ispitanika. Njih 14 posto bi moglo živjeti u takvom društvenom uređenju, ovisno o tome koja bi partija bila na vlasti.
To znači da bi čak 74 posto ispitanika, koji imaju iskustvo života u SFRJ, moglo ponovno živjeti u društvu s jednom političkom strankom, dok je tek svaki peti ispitanik (21 posto) kategorički ustvrdio da ne bi mogao živjeti u jednoumlju.
O Titu 40 posto ispitanika misli kako je bio pozitivna osoba, a svega osam posto ih smatra da je riječ o diktatoru. Među izričitim vjernicima tek je 14 posto onih koji misle da je Josip Broz diktator, dok ga 31 posto vjernika smatra bezuvjetno pozitivnom osobom.
Bivšu državu po diskriminaciji na temelju nacionalnosti, koju su iskusili na vlastitoj koži, pamti 13 posto hrvatskih ispitanika, dok njih 83 posto misli da nisu bili diskriminirani na taj način.
Među hrvatskim ispitanicima 56 posto ih se izjasnilo vjernicima, dok je 36 posto onih koji to nisu. Na bogoslužja je u vrijeme SFRJ odlazilo 78 posto ispitanih, a 38 posto ispitanika je redovito odlazilo u crkvu ili džamiju.
Korupcija je danas vodeći problem hrvatskog društva, smatra 69 posto ispitanika, koji tvrde da je korupcije u Jugoslaviji bilo manje nego danas, a samo ih je dva posto reklo da je korupcije bilo više nego u samostalnoj Hrvatskoj.
Kada je riječ o kupovnoj moći, 28 posto ispitanih tvrdi da si danas mogu priuštiti više, dok žal za potrošačkom moći iz vremena Jugoslavije iskazuje 55 posto ispitanih koji misle da im je nekada puno toga bilo dostupnije.
U usporedbi sa svojim odrastanjem u SFRJ, čak 91 posto ispitanih misli da današnja djeca odrastaju u nesigurnijem okruženju, dok ih samo četiri posto misli da su djeca danas sigurnija.
Za povratak nekad popularnih omladinskih radnih akcija ruku bi dignulo 73 posto hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina, a protiv toga ih je 15 posto.
Ispitivanje u BiH pokazuje da tamo građani stariji od 45 godina iskazuju mahom pozitivne stavove i osjećaje spram nekadašnje zajedničke države u još većoj mjeri od hrvatskih ispitanika, navodi portal MojeVrijeme.hr.
Tako, primjerice, za ukupno 87 posto ispitanika iz BiH ne bi bio loš povratak u jednopartijski sustav, njih 92 posto smatra da se nekad živjelo bolje, čak 66 posto ispitanika misli da je život u Jugoslaviji bio puno bolji, dok Tita pozitivnom osobom smatra visokih 65 posto ispitanika, a diktatorom svega tri posto.
wpDiscuz