SARAJEVO – Stručnjaci u ustavnom i međunarodnom javnom pravu, kao i predstavnici relevantnih institucija Bosne i Hercegovine stavka su na područja isključenja Sutorine iz sastava Crne Gore i njenu aneksiju Bosne i Hercegovine nema uporište u međunarodnom pravu i da se pokrenu takav postupak može dovesti neprocjenjivu štetu BiH.
Na današnjoj sjednici Zakonodavnog povjerenstva Zastupničkog doma održanoj u Sarajevu, sudionici stručne rasprave o statusu Sutorine podsjetio da je osnova za utvrđivanje granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore Daytonskog sporazuma i mišljenjem Međunarodnog arbitraži Odbora za bivšu Jugoslaviju, tzv. Badinterove komisije.
Zamjenik predsjednika Komisije za granice BiH Željko Obradović izjavio je da su razgovori o uspostavi granicu između BiH i Crne Gore područje Sutorine nije identificiran kao sporno.
On je dodao da nije na karti u omjeru 1 na 600.000, što je popratni dokument Daytonskog sporazuma, Sutorina nisu dio teritorija BiH, te da BiH nije imala nikakvu vlast nad tim područjem.
“Badinterove komisije zaključili da o razgraničenju granice između zemalja bivše Jugoslavije mogu se mijenjati samo uz slobodan i sporazumno, te da na neki drugi način ostane prije granice zaštićenih međunarodnim pravom”, kazao je Obradović, podsjetivši da je Sutorina u vrijeme uzajamnog priznavanja Bosne i Hercegovine i Crne Gore Crna Gora je bila dio Crne Gore.
Navodeći da nije bilo osnova za Povjerenstvo za granice BiH započeli razgovore o Sutorine kao spornom području, upozorio je da je otvaranje pitanja teritorija doveden u pitanje i granice s Hrvatskom.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Zoran Perković je podsjetio da je za vrijeme međusobnog priznavanja Bosne i Hercegovine i Crne Gore nije imala nikakve rezerve u pogledu međusobnog razgraničenja.
On je istakao da se arbitraža na statusnoj Sutorine nije moguće, jer Crna Gora se ne slaže s njim, a to je moguće samo tužba pred Međunarodnim sudom pravde.
Otvaranje pitanja Sutorine, prema Perković riječi, bi izazvati nesagledive i dugoročne negativne posljedice za interese Bosne i Hercegovine, i dovode u pitanje pregovarački položaj BiH u pregovorima o hrvatskoj granici i Srbije.
On je predstavio prijedlog Ministarstva vanjskih poslova na nacrt sporazuma o utvrđivanju granica prihvatiti kao vjerodostojne i legitimna.
Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zenaid Đelmo izražavaju stajalište da je crnogorska Sutorine za sve međunarodne standarde.
“Kad su otišli u nekim starim standardima, na koje se neki pozivaju, u Europi dati 300 zemalja”, rekao je Đelmo i naglasio da BiH nije tužba nije mogla biti prihvaćena, jer Badinterove komisije je dao odgovore na granica u bivša Jugoslavija.
Ocjenjujući da je stvoren nelegitimni pritisak na vlade da se postaviti pitanje Sutorine, profesor ustavnog prava Ademović je rekao da BiH ne podržava da se postavlja pitanje Sutorine sa stajališta međunarodnog prava, u čije je poštivanje BiH počinili po Ustavu.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Senadin Lavić je ocijenio kako bi prihvaćanje mišljenja Badinterove Arbitražne odbora, koji su obvezujući za BiH, proizvode katastrofalne posljedice za zemlju.
“Sabor nakon svih argumenata profesionalna zajednica treba stati na kraj tom pitanju”, sociolog kulture u Sarajevu Hido Repovac.
Ustavna komisija je utvrdila da je prijepis današnjeg govora pravnih stručnjaka i predstavnika institucija BiH proći Zastupnički dom.
Krajem prosinca Socijaldemokratska partija BiH Denis Bećirović uputio je prijedlog rezolucije Parlamenta Zastupničkog doma nastoji odbaciti prijedlog ugovora o granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koja je određena od strane Vijeća ministara početkom studenog 2014. godine, prema kojoj je Sutorina trajno ostaje dio Crne Gore.
Prijedlog Bećirović razlučivosti krajem veljače u Sarajevu, u organizaciji Zakonodavnog povjerenstva Zastupničkog doma održao javnu raspravu na kojoj je saslušan suprotne stavove predstavnika institucija BiH i pojedinih sudionika u budućem statusu Sutorine.
wpDiscuz