Ovaj list došao je u posjed dokumenta o uloženom 241 amandmanu na rezoluciju, koji se rasprostire na čak 142 stranice. U njemu su europski parlamentarci poput Cristiana Dana PredE, Eduarda Kukana, Afzala Khana, Jamesa Carvera, Andreja Plenkovića i drugih, uložili brojne amandmane, ponajviše u vezi sa socijalno-ekonomskom situacijom u BiH.
Tako se u jednom od njih još “konstatira nedostatak kolektivne političke volje koja je dovela do sveopće stagnacije u državi”.
Građani su, navodi se, lišeni sigurne i prosperitetne budućnosti te se kao važan pokazatelj navode masovni prosvjedi u ožujku 2014. godine, koji su posljedice “visoke razine korupcije i ogromne nezaposlenosti”.
Dosadašnji proces priključenja EU, kaže se, bio je paraliziran i zbog nedostatka suradnje, zatim koordinacije između entiteta te zbog nerijetkih etnocentričnih stavova.
– Korupcija je široko rasprostranjena, javna uprava fragmentirana, nastalo je više različitih pravnih sustava. Mehanizmi suradnje s civilnim društvom su slabi, mediji polarizirani, a prava nisu jednako osigurana za sve konstitutivne narode i građane – navodi se u amandmanu izaslanika Prede, izvještavača EP-a za BiH.
Predlaže se i da borba protiv korupcije bude apsolutni prioritet, a u jednom od amandmana traži se i osiguranje neovisnosti pravosuđa.
– Borba protiv korupcije nije provedena u željenoj mjeri, tako da nije došlo ni do poboljšanja situacije. BiH se poziva da pokaže političku akciju protiv korupcije, kako bi se poboljšali rezultati tužiteljstva – kaže se u jednom od amandmana.