Tito bio protiv Ustava iz 1974. godine?

ZAGREB – Povjesničar Vjenceslav Cenčić objavio je knjigu “Titova posljednja ispovijest”, 20 godina poslije smrti Josipa Broza Tita, neku vrstu Titovog političkog testamenta koji baca sasvim novu sliku na lik i djelo političara koji je ostavio neizbrisiv trag na političkoj sceni druge Jugoslavije.
Knjiga je sastavljena od stenograma čuvenog Brozovog govora u Karađorđevu u prosincu 1979. godine i razgovora koje je vodio s Josipom Kopiničem, koga su mnogi smatrali najznačajnijim jugoslavenskim obavještajcima svih vremena.
Po osporavanju autentičnosti ova uzbudljiva knjiga i sama na neki način dijeli sudbinu glavnog svjedoka i aktera, hvaljenog, a onda i neumjereno osporavanog – Josipa Broza.
“Bio sam protiv Ustava iz 1974.! Bio sam protiv davanja državnosti pokrajinama i dijelovima Ustava koji omogućuju republikama izdvajanje iz Federacije bez dogovora s ostalim republikama, odnosno referendumom cijele zemlje. I tada, ai sada vam ponavljam da će to ‘zlo’ od ovih ustavnih prava pokrajina razbiti Jugoslaviju. Znao sam da je sigurnosno stanje na Kosovu loše, ali nisam znao da su i odnosi naših republika pali na tako niske grane. Drugovi, moram reći, kad je u pitanju Kosovo da svi koji su glasali za Ustav 1974. godine bit će krivi za sudbinu Jugoslavije ”, kazao je Broz u Karađorđevu.
” Razmišljao sam i onako sam u sebi rekao: ‘Pa, stari, i ti bi trebalo sebi da odrediš nasljednika’.Razmišljao sam i stavio na papir nekoliko mlađih, već iskusnih rukovoditelja i odlučio sam se na njih dvoje Miku Tripala i Ratu Dugonjića. Pišući prisjetio sam se i na Ivu Lolu Ribara, jer sam uvijek u šali govorio, a mislim da sam to rekao i Kopiniču, da će on biti moj nasljednik. Ta informacija ‘procurila’ je za vrijeme rata, pa se Hebrang našao pogođen i odlučio se na osvetu i organizirao je likvidaciju Lole ”, nastavlja dalje Broz, navodi se u knjizi.
” O mom nasljedniku nikom nisam govorio osim Jovanki, a ona je to, kako mi je tvrdila, iz šale, rekla Stevi.Taj podatak odmah je ‘procurio’ do Vlade i Bevca ”, kaže Broz.
” Ni praunuci neće oprostiti zaduživanje! Nakon donošenja novog Ustava, republike su se uz suglasnost Federacije za zadnjih godinu i nekoliko mjeseci zadužile preko 10 milijardi dolara, to je zlo i neoprostivo za zemlju “, rekao je Tito.
“Ja sam, kao predsjednik države, odbio potpisati odobrenje o zaduženju zemlje, a Bakarić je kao moj zamjenik to potpisao ”, pričao je Broz 1979. godine u Karađorđevu.
” Mene optužuju da sam zabranio da se ide na oslobađanje logoraša koje je tada čuvalo stotinjak ustaša – drugovi, taj Vickov prijedlog nije došao do mene i ja se sada pitam gdje je završio. Sam sebe optužujem zašto do sada nisam bio u tom logoru smrti i poklonio se sjenama ubijenih. Sada sam se prisjetio i podatka da su i Hebrang (Andrija) i Krajačić (Stevo) bili protiv obilježavanja Jasenovca. Pa istup Stevin prilikom otkrivanja spomenika u Jasenovcu. Nije kao predsjednik Sabora došao na otvaranje, došao je u Lipik, pijan, u lovačkoj odori i izaslanstvo Srbije izvrijeđao, vičući im: ‘Malo smo vas potamanili’. O tom skandalu poruku sam dobio od Pucara (Đuro). Bio sam, ne ljut, nego obezglavljen ovim Stevin ispadom.Puno puta se pitam zašto ne rasvijetlimo ove Stevin nebuloze i rasipništvo. Imam dojam da ga se u Hrvatskoj boje. Kad bih htio reagirati, branila ga je Jovanka ”, poručio je tada Broz, piše u knjizi “Titova posljednja ispovijest”.
Tito je naveo da je Goli otok stvorio Kardelj, ” predloživši da se svi koji su se izjasnili za Rezoluciju izoliraju na jedan otok ”.
” Pomoć u tome dali su mu Augustinčić i Stevo (Krajačić) koji su mu pričali o Golom otoku i dobrom kamenu s kojim se služi Augustinčić pri izradi skulptura. I tako je na sastanku Politbiroa, kad se raspravlja o izolaciji uhićenih, Kardelj predložio Goli otok kao najbolje rješenje. S jedne i druge strane tog puta dočekivali bi ih već uhićeni i tukli remenjem i toljagama, a ovi ‘Slovenci’ odgovorili bi im i vikali: ‘Ne bijte nas, čovječe’. Nisu to bili Slovenci, već Bosanci i Ličani koji su radili u Sloveniji. Svoje su ibeovce proglasili ludim, posebno ako se radilo o školovanom kadru. Tako je Edo ‘branio’ Jugoslaviju i Partiju u Sloveniji. Zbog Golog otoka nisam dobio ni Nobelovu nagradu za mir, iako je više od stotinu državnika svijeta to predlagalo “, navedeno je u stenogramu koji je Broz vodio Josipom Kopiničem, objavio je Avaz.