Nakon što se Grčka našla pred nenadanim parlamentarnim izborima, zavladao je strah
Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Europske komisije Pierre Moscovici izjavio je u ponedjeljak da će široka potpora grčkih birača i političkih čelnika na predstojećim izvanrednim parlamentarnim izborima biti vitalna za novi grčki prosperitet u eurozoni.
“Grčki narod će kroz demokratski proces još jednom odlučiti o svojoj budućnosti. Snažna privrženost Europi i široka potpora grčkih birača i političkih čelnika reformskom procesu usmjerenom na rast bit će ključan kako bi Grčka mogla ponovno prosperirati u eurozoni”, kaže se u izjavi Moscovicija, nakon što grčki parlament ni u trećem pokušaju nije uspio izabrati predsjednika države, nakon čega automatski slijede izvanredni parlamentarni izbori.
Grčka tako ponovno postaje razlog za glavobolju u eurozoni, s obzirom da bi na predstojećim izborima pobjedu mogla odnijeti krajnje lijeva stranka Syriza koju vodi Aleksis TSipras.
Kandidat grčke vlade za predsjednika države Stavros Dimas ni u trećem pokušaju dobio dovoljan broj glasova u parlamentu kako bi bio izabran za predsjednika države. Trebalo mu je tri petine zastupničkih glasova, ali konzervativni premijer Antonis Samaras nije uspio pridobiti dovoljan broj ruku iz redova oporbe.
Samaras je poslije glasovanja najavio da će se sastati s predsjednikom u odlasku Karolosom Papuliasom i predložiti mu održavanje parlamentarnih izbora 25. siječnja,
Vrijednost dionica na atenskoj burzi pala je za više od 11 posto nakon objave rezultata u parlamentu jer tržište strahuje od dolaska na vlast stranke radikalne ljevice Syrize koja želi ponovno otvoriti pregovore s Europskom unijom i MMF-om o već dogovorenim mjerama štednje.
“Ovo je povijesni dan za grčku demokraciju. Demokraciju se ne može ucjenjivati. Danas je vlada, koja je u protekle dvije i pol godine opljačkala društvo, postala dio prošlosti. Voljom naroda i program štednje također će postatio dio prošlosti. Budućnost je počela. Trebamo biti sretni i optimistični”, rekao je Tsipras nakon glasovanja u parlamentu.
Čelnik stranke Neovisni Grci, krajnja desnica koja se također protivi politici štednje, Panos Kamenoskazao je da je završeno doba u kojem su Samaras i njegovi partneri “predali grčki suverenitet”.
Vladajuća Nova demokracija, najjača stranka inače krhke vladajuće koalicije, optužuje Syrizu da nasilno forsira prijevremene izbore u najgorem mogućem trenutku za grčko gospodarstvo.
Syriza bi, prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, dobila 27,5 posto glasova, a Nova demokracija premijera Antonisa Samarasa 24,8 posto.
Međutim, ako Syriza i pobijedi na izborima morat će naći koalicijske partnere da bi formirala vladu. Ako nitko ne uspije sastaviti vladu, kao što se dogodilo 2012. onda se ponovno održavaju izbori.
Politička kriza dolazi u vrlo nezgodno vrijeme nakon što grčka vlada ovoga mjeseca nije uspjela postići dogovor s međunarodnim kreditorima o uvjetima izalska iz programa međunarodne financijske pomoći, u okviru kojeg je Grčka od 2010. dobila 230 milijardi eura kredita.
Grčka vlada je dobila dodatna dva mjeseca za dodatne reforme kako bi joj kreditori odobrili isplatu zadnje tranše od 1,8 milijardi eura, a sada je pitanje kako će to provesti u uvjetima predizborne kampanje.