Blagdani su vrijeme kad bi se trebali opustiti i uživati s obitelji u slobodnom vremenu i aktivnostima koje vas zabavljaju. Zbog prevelikih očekivanja neki umjesto da uživaju, padaju u depresiju…
Razlozi depresiji su često samonametnuti jer dolaze od vlastitih prevelikih očekivanja, a ovo je 12 najčešćih:
1. Obavljanje zadataka u zadnji tren
Za većinu ljudi “najljepše vrijeme u godini” je zapravo najstresnije doba u godini. Milijun i jedna sitnica koja se treba obaviti prije blagdana, kupnja, priprema i uređivanje stvaraju ogroman pritisak na ljude zbog kojeg se pojavljuju negativni osjećaji, a u krajnjim slučajevima zbog čega ljudi znaju pasti i u depresiju.
– Kako biste izbjegli osjećaj nemoći, tuge ili ljutnje napravite unaprijed raspored svih bitnih stvari koje trebate obaviti i onda oko njih planirajte sve manje bitne obveze. Na ovaj način ćete si dati dovoljno vremena da pripremite sve što ste naumili, a da se ne osjećate iscrpljeno ili nezadovoljno – savjetuje psihologinja Margaret Wehrenberg.
2. Očekivanje savršenih blagdana
Popularna kultura uvijek Božić predstavlja savršeno (ili katastrofično što ipak na kraju ispadne savršeno), a utjecaj takvih filmova, spotova i televizijskih emisija na običnog čovjeka je strašno loš – što se više približava Božić to su očekivanja sve veća i veća, a vremena sve manje. I to stvara ogromni stres kod ljudi. Sve mora biti savršeno – drvce, pokloni, večera, ukrasi…
– Očekivanja da sve bude savršeno i da svi budu fantastično raspoloženi su nerealna i vode prema gorkom razočarenju i frustracijama, podiže hormon kortizol u tijelu, zahvaljujući kojem se ljudi osjećaju “na rubu živaca” – objašnjava psihologica Deborah Serani.
3. Očekujete da će blagdanski ugođaj riješiti stare razmirice
Za vrijeme blagdana većina ljudi je opuštenije nego inače i imaju više slobodnog vremena, pa postoji i veća šansa da će se baviti nekim društvenim i obiteljskim pitanjima koja mogu uključivati i rješavanje nekih starih razmirica. Ali, tome nije uvijek tako. I ako očekujete da ćete na Božićnom ručku riješiti neki problem koji imate s nekim iz obitelji, vrlo vjerojatno ćete se razočarati.
Samo zato što su blagdani ne znači da su ljudi automatski dobre volje ili da će promijeniti svoja mišljenja i stajališta. Prije samih blagdanskih okupljanja razmislite s kim ćete se susreti i pripremite se da ne ponavljate stare obrasce ponašanja. na taj način ćete smanjiti očekivanja i vjerojatno se bolje provesti.
4. Pojačani osjećaj gubitka ili promjene
Blagdansko vrijeme često kod ljudi pojačava osjećaj gubitka ili tuge zbog loših životnih okolnosti kao što su razvod, gubitak voljene osobe ili loše financijske situacije. I svi ti osjećaju potiču depresiju.
-Kako biste izbjegli tugu i ostale negativne osjećaje razgovarajte sa svojim bližnjima o tome kako se osjećate. Probajte zamijeniti stare blagdanske tradicije koje vas podsjećaju na loše osjećaje novima koji će će vas potaknuti da se bolje osjećate – savjetuje dr. Serani.
5. Previše samougađanja
Blagdanski stol pruža veliki izbor poslastica koje mogu imati jako negativni učinak na vas ako nemate mjere. Jedenje previše slatkog potiče proizvodnju inzulina čije posljedice su umor, uzrujanost i smanjena poslovna sposobnost.
– Kako biste izbjegli loše posljedice prevelike konzumacije šećera razmislite kad najviše jedete slatko i zašto, te pokušajte unaprijed izbjeći te situacije – izjavila je dr. Serani za Reader’s Digest.
6. Previše alkohola
Za vrijeme blagdana ljudi su opušteniji, više se zabavljaju, a s tim i češće posežu za alkoholom. Možda se čini kao dobra ideja za vrijeme večernjeg izlaska, ali povećani unos alkohola može konačno završiti. Na drugu stranu, triježnjenje ima i depresivnu stranu, što se može pretvoriti u začarani krug – ako osoba posebne za alkoholom jer se nada da će zaboraviti na svoje brige.
– Glavobolje kao posljedica alkohola ne pridodaju ni zabavi ni veselju, a mogu biti i početak ozbiljnog problema i imati fatalne posljedice – napomenula je dr. Wehrenberg.
7. Manjak tjelovježbe
Užurbani životni stil inače ne ostavlja ljudima previše vremena za vježbanje i održavanje kondicije, a u kombinaciji s kaloričnim blagdanskim obrocima i povećanim unosom alkohola može dovesti do depresije.
– To ne znači da biste sad trebali pola blagdana provesti u teretani, već da umjesto ispred ulaza od zgrade parkirate malo niže niz ulicu, ili umjesto liftom se popnete stepenicama. na ovaj način ćete aktivirati tijelo i ti mali naleti energije će smanjiti količinu stresa koju osjećate i potaknuti vas da se bolje osjećate – objašnjava dr. Serani.
8. Premalo vremena za sebe
Ludnica oko priprema blagdanskih okupljanja često može potrajati i u to vrijeme ljudi često svoje privatne potrebe stavljaju na zadnje mjesto. Tako se može dogoditi da više tjedana čovjek nema vremena u miru prošetati pola sata ili sjesti na kavu s prijateljem, pa čak ni uživati u zasluženoj kupki.
Povratite svoje vrijeme za sebe i organizirajte si vrijeme koje ćete provesti u nečemu što vas opušta. Osjećaj stalne žurbe i napetosti, zajedno s velikim očekivanjima, vodi do negativnih osjećaja, pa čak i depresije. Uzmite vremena za sebe.
9. Kraći dani i duže noći
kako bi ljudi optimalno funkcionirali tijekom dana potrebna im je određena doza sunca koja pokreće proizvodnju hormona melatonina, koji održava naš unutarnji ritam spavanja. Manjak sunca znači smanjenu proizvodnju melatonina i to može utjecati na pojačanu razdražljivost, smanjenu koncentraciju, probleme sa spavanjem, glavobolje i mučninu – napomenula je dr. Serani.
– Kako biste izbjegli pad melatonina dovoljno je tijekom dana 20 minuta sjediti na suncu ili uz osunčani prozor kako bi naš unutarnji sat i dalje normalno funkcionirao – savjetuje dr. Serani.
10. Financijska situacija
Jedan od najčešćih razloga zašto ljudi padaju u depresiju tijekom blagdana je velika potrošnja. Kupovanje poklona, ukrasa i hrane za blagdanska druženja može višestruko probiti kućni budžet, što se što se može loše odraziti na idućih par mjeseci kad je potrebno veliko”stezanje remena” kako bi se financije vratile u normalu.
Kako biste izbjegli ovakvu “financijsku depresiju” planirajte unaprijed. Sastavite popis kome ćete kupiti koji poklon, odredite na te poklone budžete i držite ga se. Kod kupnje namirnica, ne kupujte sve što je na akciji, već napravite doma popis stvari koje su vam potrebne i s njim krenite u trgovinu.
Idealno bi bilo kad bi prije odlaska u trgovinu digni novac na bankomatu i ostavili kartice kod kuće. Na ovaj način ćete sami sebe prisiliti da se držite svojih financijskih ograničenja.
11. Previše obveza
Često u obiteljima jedna osoba je odgovorna za okupljanja, blagdane i slično, i to je uglavnom žena/majka/baka. Ovakva ne-raspodjela zadataka dovodi do tjeskobe kod osobe koja je zadužena “za sve”, a u ekstremnim slučajevima može dovesti do depresije. Prenatrpani raspored i mnoštvo raznovrsnih obveza dovodi do smanjenja koncentracije i neizbježno do pogrešaka koje kod nekih ljudi vode u depresivno stanje.
Ako ste skloni samokritici ili ste svjesni da ne možete i ne želite imati takav pritisak na sebi, unaprijed podijelite zadatke članovima obitelji. Svatko je za nešto zadužen. Na ovaj način će svi barem malo pomoći, a vi ćete osjetiti golemo olakšanje.
12. “Nametnuti” blagdani
Puno ljudi se osjeća melankolično zato što su im svi blagdani jednaki, uvijek isti ljudi, na istom mjestu koji rade iste stvari. Također pritisak koji se stvara na vas da obilazite jedne rođake ili druge može završiti svađama i ljutnjom zbog čega se loše osjećate.
– Identificirajte svoje prioritete – s kime želite biti za blagdane, koliko vremena s njima želite biti i gdje. Ako želite provesti vrijeme s nekim s kime inače niste za blagdane, nazovite ih, budite proaktivni – savjetuje Wehrenberg.