Njemački listovi pišu o njemačko-britanskoj inicijativi za BiH koja, kako navode, ima djelomično ultimativni karakter, te 25. godišnjici pada Berlinskog zida.
Preuzimanjem vlasti je takozvana velika koalicija u Njemačkoj (čine je demokršćani i socijaldemokrati op.red.) obećala da će u svijetu preuzeti više odgovornosti. To je i u Bosni i Hercegovini primljeno k znanju, ali niko nije zaista vjerovao da Njemačka ovaj put to zaista misli ozbiljno piše list taz.de i nastavlja:
„Čini se da će to ovaj put biti drugačije. Zajedničkim pismom britanskog i njemačkog ministra vanjskih poslova na adresu novoizabranih bh. političara zahtjevaju se sveobuhvatne reforme u državi i privredi.
To sve istina nije ništa novo, jer je to Brisel već odavno zahtijevao. Ono što se promijenilo je ton. Zahtjevi dvojice ministara vanjskih poslova u sebi imaju nešto ultimativno.
Uostalom, Bosni i Hercegovini se daju sveobuhvatna obećanja financijske pomoći, ekonomske reforme trebaju pospješiti investicije. Za to u Briselu na raspolaganju stoji nekoliko instrumenata. Steinmeier i Hammond nacionalističkim strankama obećavaju čak, odlaganje zahtjeva za provođenjem presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu iz 2009. Strasbourg je zatražio sveobuhvatne ustavne promjene. Njih prije svega žele izbjeći srpski i hrvatski nacionalisti. No oba entiteta – srpski isto kao i bošnjačko-hrvatski su polubankrot. Njima bi dobro došle financijske injekcije iz Brisela.
S druge strane, Zapad mora paziti da im Putin ne prepriječi put. Jer, Rusija je krenula u jednu kako ekonomsku, tako i političku ofanzivu na Balkanu. Pitanje je dakle, koliko će biti uspješna inicijativa iz Berlina i Londona”, piše list.
Povijesni dan
Njemački listovi pišu i o povijesnom 9. studenom kada je obilježena 25-godišnjica pada Berlinskog zida. List Hannoverische Allgemeine Zeitung pored ostalog navodi:
“9. studeni 2014. je bio dobar, radostan dan za Njemačku. Zemlja i ljudi su slavili 25 godina pada Zida – za to treba nazdraviti, intenzivnije se baviti sobom i vlažnim očima gledati na osvijetljene balone koji su tokom čarobne umjetničke akcije poletjeli prema nebu iznad Berlina.
Prema mišljenju komenatora lista Heilbronner Stimme se na jedan ovako svečan dan mora poslati signal i van granica Njemačke:
„Uprkos velikim poteškoćama 1989. godine prevaziđen je i veliki izbjeglički talas sa Istoka na Zapad. U trenutku kada se neprestano povećava broj izbjeglica ne smiju se zaboraviti ljudi kojima u Siriji i Iraku prijete bijeda i smrt i koji bježe u Njemačku“, piše list Heilbronner Stimme.
List Landeszeitung navodi:
„Pad Zida i ponovno ujedinjenje koje je iz toga rezultiralo u to vrijeme su imali isti značaj kao i kraj Hladnog rata. Danas međutim postoji opasnost da politička realnost postane ponovo ono za što se milsilo da je odavno prevladano. Upravo bivši sovjetski šef države Gorbačov, jedan od arhitekata ponovnog ujedinjenja je upozorio da se svijet nalazi na pragu novog Hladnog rata. On je istovremeno Zapadu uputio teške optužbe, koje niko ne može jednostavno odgurnuti na stranu. Jer zaista, na kraju Hladnog rata su se najviše SAD vidjele kao veliki pobjednici. To se manifestiralo širenjem NATO-a i Evropske unije prema istočnoj Evropi. Prije svega ukrajinska kriza je rezultat tog opasnog razvoja. Stoga je krajnje je vrijeme da Zapad Rusiji pošalje poruku koja bi trebala doprinijeti izgradnji povjerenja”, smatra list Landeszeitung.
dw.de
wpDiscuz