Hercegovačka Troja: Priceova teorija još uvijek intrigira

Vijest da se legendarna Troja iz Homerovog epa “Ilijada” ne nalazi u Hiserliku u Maloj Aziji, već u hercegovačkom selu Gabela, prije nepunih trideset godina digla je bivšu Jugoslaviju na noge.

Priceova teorija

Price tvrdi da je Troja, kao svojevrstan okrug, obuhvatala Hercegovinu i dio Dalmacije, te da je njen glavni grad zapravo Daorson, Gradina kod Stoca, dok kao njen sveti grad Ilios navodi upravo Gabelu.
Mitska Troja je, prema njegovoj teoriji, obuhvatala područje od rijeke Cetine na istoku do Dubrovnika na jugozapadu i na sjeveru do Ivan planine, dakle cijela Hercegovina i dio Dalmacije.
Također, Price tvrdi da tadašnja Troja obuhvata i otoke Hvar, Korčulu, Mljet, Lokrum i druge, kao i poluotok Pelješac, te otok Brač, odnosno drevni Lezbos, a to argumentuje činjenicom da je na ovom jadranskom otoku i danas omjer pet žena na jednog muškarca.
On smatra kako su “Ilijada” i “Odiseja”, drevni epovi mitskog pisca Homera, u stvari geografske karte, ne u slikama, nego opisne geografske karte, odnosno karte u riječima.
Pored mnogih lingvističkih sličnosti u nazivima rijeka i brda oko Gabele, Price kao dokaz svojoj tvrdnji navodi i identičnost hercegovačkih plesova s plesovima koji se pripisuju Trojancima. Meksikanac također navodi rijeku za koju vjeruje da je Neretva, a koja je u pjevanjima “Ilijade” i “Odiseje” sveta rijeka koja ženama vraća plodnost jer u njoj žive jegulje koje asociraju na muški spolni organ.

“Jegulja uopće nema u rijekama Levanta, stoga Mala Azija otpada kao lokalitet na kojem se nalazi Troja”, tvrdio je Price. U pjevanjima se spominje i rijeka koja po volji bogova mijenja smjer. To je rijeka Krupa koja se ulijeva u Neretvu, a mijenja smjer u skladu s godišnjim dobima i režimom padavina. Također, u Gabeli i Neretva mijenja smjer jer je podložna plimnom režimu mora.
I imena drugih rijeka iz Homerovih epova kada se prevedu mogu se povezati sa sedam pritoka Neretve, istakao je Price u svojoj teoriji. On je još 1992. u knjizi “Homerov geografski atlas” locirao pećinu na Pelješcu, a otkrilo ju je 2000. godine hrvatsko-kanadsko-britansko udruženje arheologa .
Iako Priceovu teoriju naučna javnost nikada nije prihvatila, pa čak ni ozbiljnije razmatrala, on je do kraja svog života (umro je 2012. godine) odlučno tvrdio kako su drugi u krivu, a da je jedino on detektirao sadržaj drevnih Homerovih spisa.
Uzgred, Price sumnja kako je legendarni slijepi pjesnik Homer uopće ikada i postojao. Naime, on smatra kako su “Ilijada” i “Odiseja” narodne priče koje se samo pripisuju nepostojećem piscu. Price je također tvrdio da je Troja temelj dviju najrazvijenijih civilizacija starog vijeka – Grčke, a kasnije i Rima.
Naime, Trojanac Eneja je utemeljio grad Rim. Nakon što je lutao brodom po Sredozemlju došao je na obale rijeke Tibar na Apeninskom poluotoku i osnovao grad Rim. Stoga je Troja kolijevka dviju najvećih civilizacija starog vijeka, tvrdio je homerolog i filolog Roberto Salinas Price.

Gabela kroz povijest kao važan strateški položaj

Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela je bila naseljena i u rimskom dobu što svjedoče ostaci ciglane i drugih građevina. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina najupečatljiviji su ostaci stare tvrđave.
Pred ulazom u Gabelu stoji velika kamena skulptura krilatog lava s natpisom “Pax tibi Marce evangeliste meus” što znači “Mir tebi Marko moj evanđelisto”, koji je bio simbol nekada moćne Mletačke Republike.
Gabela je od 15. do 18. vijeka bila veliko trgovačko sjedište, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko – turskoj granici. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i privredni interesi. Turci je zauzimaju 1477. godine, a nakon više neuspjelih pokušaja Mlečani 1694. godine zauzimaju Gabelu, ali je ponovo 1718. vraćaju Turcima potpisom mirovnog sporazuma u Požarevcu.
Za vrijeme Austro-Ugarske vladavine i izgradnje željezničke pruge, Gabela postaje glavno čvorište iz pravca Sarajeva za Metković i Dubrovnik.
Ukoliko želi dokazati teoriju Roberta Salinsa Pricea o hercegovačkoj Troji, Bosancima i Hercegovcima ništa drugo ne preostaje nego da zasuku rukave i počnu kopati po zemlji bogatoj historijskim nasljeđima.

Legenda o Troji 
Legenda kaže da je za vrijeme Trojanskog rata živjela najljepša žena na svijetu, Helena. Ona je bila supruga spartanskog kralja Menelaja, čiji brat je bio Agamemnon, tzv. kralj nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti. Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemu vojsku i krenuo u pohod na Troju. Naime, Agamemnonu je otmica Helene bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih deset godina i onda su Troju osvojili varkom. Naime, napravili su drvenog konja u kojeg su se sakrili vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su drvenog konja uveli u Troju misleći da su to Grci napravili Posejdonu da im blagoslovi putovanje, unatoč opomenama svećenika. Tako je Troja pala nakon mnogo godina neuspješnog opsjedanja. U Trojanskom ratu su učestvovala mnoga poznata imena iz mitologije: Hektor, Prijam, Ahil, Patroklo, Odisej, Agamemnon, Paris, Menelaj..