Published On: Fri, Aug 28th, 2015

Zvizdić: Zatražit ćemo proširenje zračnih luka od Mostara, Banja Luke do Tuzle

Bosna i Hercegovina je unutar zaključaka Summita zemalja Zapadnog Balkana u Beču spomenuta dva puta u vrlo pozitivnom svjetlu: u smislu usvajanja ekonomske reformske agende i dinamiziranja europskog puta, istaknuo je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
“Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, jasno se primjećuje nova političke volja i ambijent kada govorimo o Europi i ekonomiji, koji su prihvaćeni, odnosno prepoznati od vodećih zemalja i dužnosnika Europske unije kao jedan od vrlo bitnih činitelja koji Bosnu i Hercegovinu stavlja u fokus njihovog novog interesa, dakle interesa EU za same procese u Bosni i Hercegovini”, kazao je Zvizdić.
Summit je nastavak berlinskog procesa početkog prošle godine na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel, i znači regionalnu suradnju zemalja Zapadnog Balkana sa ciljem njihovog dinamiziranog ekonomskog razvoja i mnogo bržeg puta ka europskim integracijama.
“To je ustvari osnovni cilj berlinske inicijative i zbog toga ona sa stanovišta Bosne i Hercegovine predstavlja jednu od najvažnijih i najoperativnijih inicijativa koja se dogodila u posljednjih desetak godina, a koje su vezane za ove dvije izuzetno bitne teme za Bosnu i Hercegovinu”, ocijenio je Zvizdić.
Naveo je kako je Bosna i Hercegovina, a Bečki summit bio je samo jedan u nizu sastanaka koji će se nastaviti održavati ove i narednih godina, “tretirana kao jedna od ključnih zemalja koja je bitna za regionalnu suradnju, za procese pomirenja i ekonomski razvoj ukupne regije”.
“U tom smislu svi do sada predloženi projekti Bosne i Hercegovine su prihvaćeni i postali su dio osnovne mreže, postali su aneks izjave odnosno zaključaka sastanka zemalja Zapadnog Balkana u Beču”, naveo je Zvizdić.
On je naglasio da se i ranije govorilo o prioritetnim projektima koji su postali dio ovakve regionalne suradnje i koji će upravo biti financirani iz fondova EU.
“Na Bečkom summitu potvrđena su dva projekta: dobili smo 29 milijuna eura grant sredstava za izgradnju dva mosta – u Gradišci na relaciji Banja Luka – Gradiška – Zagreb i mosta na autocesti na koridoru 5c na Svilaju. To su dva izuzetno važna objekta gdje će se graditi granični prijelazi i ta grant sredstva će nam omogućiti da započnemo izgradnju, obzirom da je u tehničkom smislu to u vezi sa tim mostovima pripremljeno. Potvrđena su 22 milijuna eura za most u Svilaju i 6,8 milijuna eura za most u Gradišci uz veoma povoljan ostatak financijskih sredstava kreditiranih od Europske investicijske banke kako bi ti projekti u potpunosti bili završeni”, istakao je Zvizdić.
Poručio je kako je ostalih pet projekata vezano za tri dionice autoceste koridora 5c, Luku u Brčkom, za jednu dionicu željezničkog koridora 5c od Sarajeva do Podlugova i za zračnu luku u Sarajevu.
“Na široj listi nalazi se čitav niz projekata. Zatražit ćemo i rehabilitaciju i proširenje drugih zračnih luka od Mostara, Banje Luke do Tuzle. Ostala sredstva od 600 milijuna eura, odnosno milijardu eura do 2023. za Zapadni Balkan će biti raspoređena na drugih deset projekata u oblasti transporta i pet projekata iz oblasti energetike. Od tog broja, BiH ima pet projekata u oblasti transporta i ima projekat iz oblasti energetskog sektora, a to je 400 kW dalekovod koji spaja Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru”, istakao je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naglasio je kako će se inzistirati i na dva važna koridora, jedan je transportni – Jadransko-jonski autoput, drugi je energetski – Jadransko-jonski plinovod.
“To su koridori regionalnog karaktera i mi ćemo inzistirati da Bosna i Hercegovina bude dio takvih koridora. Donekle prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu iako u ovom trenutku nemamo potvrdu da će u konačnici to tako i biti. Vrlo decidno smo se izjasnili o potrebi da Bosna i Hercegovina bude dio tih koridora. Mislim da smo pripremili vrlo kvalitetnu dokumentaciju koja pokazuje i ekonomsku, a u konačnici i političku ispravnost takog našeg zahtjeva i zaista smatramo da bi u najmanju ruku bilo nedopustivo da Bosna i Hercegovina ne bude i dio tih regionalnih koridora”, naveo je Zvizdić.
Napomenuo je da je Vijeće ministara BiH usvojilo transportnu politiku Bosne i Hercegovine koja je pripremljena u draftu čekala još od 2008. godine.
“Sada kada je usvojena transportna politika, to nam je omogućilo da kandidiramo ova dva projekata i da dobijemo skoro 30 milijuna eura grant sredstava. Omogućilo nam je da kandidiramo i sve druge projekte koji su dio osnovne mreže. Istu stvar moramo uraditi u sektoru energetike. Bosna i Hercegovina mora usvojiti energetsku politiku, mora usvojiti energetsku strategiju. U protivnom ćemo izgubiti desetine, da ne kažem stotine milijuna eura i grant i kreditnih sredstava i pomoći Europske unije za bitne projekte. Spomenuli smo jedan, to je 400 kW dalekovod”, rekao je Zvizdić.
No, ističe kako postoji i lista za Zapadni Balkan sa 35 različitih projekata, od kojih Bosna i Hercegovina ima sedam svojih projekata od čega dva ili tri mogu biti kandidirani u 2016. godini ako se usvoje strateški dokumenti.
“Usvajanje strateških dokumenata uistinu ne ulazi niti oduzima nadležnosti bilo kome u Bosni i Hercegovini. Riječ je o strateškim dokumentima koji govore o politici jedne države u odnosu na taj sektor i uistinu pozivam sve one koji su sada na jedan način opstruirali usvajanje strateških dokumenata iz oblasti energetskog sektora da se uozbiljimo i da odgovorno počnemo raditi taj dio posla. Vijeće ministara BiH je spremno da napravi taj dokument. Mi smo već u nekoj fazi razgovora sa nižim razinama vlasti i mi ćemo ga, kao Vijeće ministara BiH, odmah staviti u dalju proceduru usvajanja”, naveo je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH u razgovoru za Aanadolu Agency je naglasio kako potpuno stoji iza svoje izjave vezano za europski put BiH u smislu njene skore kandidature za punopravno članstvo u EU, odnosno stjecanja kandidatskog statusa.
“Ako budemo i dalje kredibilni u provođenju reformi, a i sami ste prisustvovali Summitu i vidjeli ste na kakav pozitivan odnos je naišlo usvajanje ekonomske reformske agende, na kakav pozitivan odjek je naišla realizacija određenih mjera iz agende koju je provelo Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH, mi imamo razloga za uspjeh. Ako nastavimo takvom dinamikom, onda je sasvim izvjesno i savim sigurno da ćemo krajem ove ili početkom naredne godine podnijeti aplikaciju za članstvo, a dobiti kandidatski status 2017. godine”, tvrdi Zvizdić.
Od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH zatražili smo i odgovor “stoje li navodi kako je Bosna i Hercegovina svojim potpisom na Sporazum o granicama sa Crnom Gorom dan uoči Bečkog summita toj državi ustupila dio svoje teritorije na koje je polagala pravo?”
“Ono o čemu je u konačnici svoju riječ dao Parlament BiH i Predsjedništvo BiH mislim da o tome ne treba dalje diskutirati i razmatrati ta pitanja. To su najviši zakonodavni i izvršni organ Bosne i Hercegovine. Mislim da ćemo nastaviti raditi sa našim susjedima kako bi završili konačno poslije 120 godina pitanje granica”, poručio je Zvizdić.
Na pitanje, kada BiH može očekivati rješavaje otvorenih pitanja sa Srbijom i Hrvatskom o pitanju granica, odgovorio je:
“Tijekom razgovora u Beču sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem dogovorio sam da će u razdoblju između 1. i 15. listopada biti održana zajednička sjednica vlada Bosne i Hercegovine i Srbije. Sigurno će se i pitanje naših međusobnih granica, gospodarske suradnje, zajedničkog nastupa prema trećim tržištima, kao i sve ono što može značiti zajedničku korist i što će možda riješiti neka bilateralna pitanja koja već od ranije čekaju da budu riješena, biti na dnevnom redu te sjednice.”
O tome šta će država učiniti kako bi zaštitila domaće proizvođače, odnosno šta će konkretno poduzeti u pogledu suspenzije odluke o izvozu mlijeka iz BiH u EU, Zvizdić kaže:
“U ovome trenutku zaista nemamo dovoljno informacija, čak, ni službenu potvrdu tko je ustvari, odnosno koja je to od 28 zemalja EU se žalila na tu odluku. Zaista ne znamo ni razloge zbog kojih je došlo do takve žalbe. Mi smo svoj dio posla sigurno uradili u pogledu standarda i onako kako je to od nas zahtjevano. Rok za žalbu je istekao 13. kolovoza. Do tada se nitko nije žalio.”
Navodi da je na web stranici svih relevantnih institucija Europske unije je objavljeno da Bosna i Hercegovina može početi izvoziti svoje proizvode i izboz je trebao početi u srijedu, ali je iznenada došlo do promjene situacije.
“Spekulira se još uvijek da je riječ o Republici Hrvatskoj, našem susjedu. Mi ćemo, naravno, uraditi ono što bude do nas. Mi ćemo sigurno završiti ovaj posao, a 15. rujna zasjeda komisija koja će odlučiti o toj žalbi. Smatramo da svi argumenti i relevantne činjenice idu u korist Bosne i Hercegovine, na strani su Bosne i Hercegovine”, poručio je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH istakao je kako je “sasvim siguran da će proizvođači iz BiH moći izvoziti svoje mlijeko i mliječne proizvode u Republiku Htrvatsku”.
“A, evo, mi nećemo u ovome trenutku, posebno što nemamo dovoljno informacija kazati niti uraditi ništa što bi pokvarilo dobrosusjedske odnose. Republika Hrvatska je naš prvi susjed i ja vjerujem da i ako je došlo do te žalbe, da to nije bila namjera da je više bila riječ o nekoj slučajnosti nego što je bila neka namjera da se obustavi izvoz”, naveo je Zvizdić.
Kada je u pitanju proces uspostave mehanizma koordinacije predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je da je “potrebno biti do kraja precizan: mehanizam koordinacije se nalazi najpreciznije kazano u završnoj fazi svoga usuglašavanja”.
“On mora u potpunosti biti usuglašen sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), mora do kraja ispoštovati načelo ustavnih i zakonskih nadležnosti i načelo efikasnosti, odnosno prohodnosti materijala. Oko mehanizma koordinacije na sastanku koji je bio nedavno u Banjoj Luci mi smo se dogovorili da ćemo se poslije Summita u Beču posvetiti posljednjoj fazi. Očekujem da će on biti definiran i usvojen od svih razina vlasti koji to trebaju usvojiti do kraja rujna”, naveo je Zvizdić.
Pitali smo prvog čovjeka Vijeća ministara BiH kako gleda i na sve učestalije najave na moguću rekonstrukciju Vijeća ministara BiH.
“Kada govorimo o generalnoj politici u Bosni i Hercegovini ona nije obilježena nekim konzistentnim stavovima. To, naravno, i sami znate, a uistinu ne postoje opravdani niti realni razlozi da bi trebalo doći do rekonstrukcije koalicije na državnoj razini. Vijeće ministara BiH radi vrlo kvalitetno, do sada je usvojilo više stotina, točnije preko 600 materijala jednoglasno.”
Naglasio je kako je ocjena svim međunarodnih dužnosnika i relevantnih domaćih institucija i pojedinaca da je Vijeće ministara BiH ubrzalo i dinamiziralo europski put, pokrenulo ekonomske reforme, usvojilo materijale koji godinama čekaju, te da postoji izražena politička volja i spremnost za unutrašnji dogovor i kompromis za dalji napredak Bosne i Hercegovine.
“Niti jedan materijal Vijeća ministara BiH koji je otišao prema Parlamentarnoj skupštini nije oboren niti vraćen. Parlamentarna većina funkcionira sasvim normalno. Isto tako gledajući i izjave političkih lidera koji čine većinu na nivou BiH, svi idu na to da su zadovoljni i iskazuju svoje zadovoljstvo radom Vijeća ministara. Stoga ne vidim niti jedan razlog i činjenicu da može doći do rekonstrukcije Vijeća ministara BiH, osim naravno, ako netko iz koalicije ne istupi samostalno”, ocjena je Zvizdića.