Published On: Sat, May 19th, 2012

Zurovac: Sve više građana upućuje žalbe zbog neprofesionalnog izviještavanja medija

“Javnost definitivno treba biti uključena u monitoring medija. Ta je najbolji monitor zato što mediji trebaju raditi u interesu javnosti, bez obzira jesu li oni javni servisi ili komercijalni mediji. Svaka informacija koja ode iz medija treba biti točna i istinita, jer je to interes javnosti. Sve što nije to, javnost ima pravo reagirati”, kazala je danas za Fenu izvršna direktorica Vijeća za tisak u BiH Ljiljana Zurovac.

Zurovac je bila uvodničarka današnje redovne X-Press sesije u organizaciji Fondacije CURE i Helsinškog parlamenta građana Banja Luke, čija je tema ovaj put “Uključivanje javnosti u procese monitoringa medija”.

Ona je naglasila da Vijeće za tisak u BiH, kao samoregulacijsko tijelo za tiskane i online medije, pruža demokratsku mogućnost građanima BiH da se bore za svoje ljudsko pravo na istinu, a putem žalbene procedure da reagiraju na neistinito i neprofesionalno izvještavanje medija.

“Sve više građani postaju svjesni tog svog prava i koriste ga. Vijeće dobija na dnevnoj osnovi barem jednu, ako ne i više žalbi. Jako je važan kvalitet tih žalbi u smislu da se građani pozivaju na Kodeks za tiskne i online medije. Nije svejedno ni jednom uredniku kada dobije žalbu od svoga čitatelja ili posjetitelja portala u kojoj se on poziva na Kodeks. Dakle, netko kritički čita ono što je predstavljeno”, naglašava ona.

Današnja sesija dijelom je bila posvećena i izvještavanju o ranjivim, marginaliziranim grupama, koje obuhvaćaju širok spektar ciljnih grupa – osobe s invaliditetom i osobe s posebnim osobenostima, kao što su pripadnici queer populacije, te žene i djeca.

Zurovac je ocijenila da je zabilježen veliki broj kršenja Kodeksa kada je u pitanju izvještavanje o ovim grupama. To se posebno odnosi na djecu i maloljetnike, jer sve osobe ispod 18 godina moraju biti zaštićene kada se o njima govori u medijima – inicijalima ili stavljanjem zaštite preko lica.

“Ali, to se jako rijetko događa u BiH. Posebno je to opasno kada su djeca uključena u izvještavanje o kriminalnim djelima ili nekim drugim negativnim događajima”, istaknula je ona.

Zurovac zaključuje da medij na žalbu građana trebaju reagirati objavljivanjem ispravke, demantija ili isprike. Objava reagiranja i ispravke informacije je način na koji medij popravlja grešku koju je napravio, smatra ona.

“Nema posljedica za medij u smislu sankcija ili kazni, jer to ne pripada samoregulacijskom demokratskom načinu podizanja standarda u profesionalnim medijima. Ali, Vijeće za tisak u BiH provodi medijacijski proces prije sudskog postupka ako je u pitanju kleveta ili govor mržnje koje spadaju u krivično djelo”, pojasnila je ona.