Published On: Pon, stu 9th, 2015

Županijske i entitetske vlade masovno se zadužuju kod banaka


 
Entitetske vlade u BiH na različite načine počele su se masovno zaduživati kod komercijalnih banka nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) odbio dati ove godine tranše ugovorenoga kredita zbog izostanka reformskih postupaka. U najnovijem mjesečnom izvješću Direkcije za ekonomsko planiranje BiH stoji podatak kako krediti za opće vlade u prvih šest mjeseci ove godine bilježe najveći rast, i to 17,2 posto i u ukupnim kreditnim zaduženjima sudjeluju sa 6,7 posto. Ukupni krediti za promatrano razdoblje iznosili su 17.1 mlrd. KM.
Trend slabog rasta ukupnih kredita zbog negativnog rasta kredita nefinancijskim poduzećima nastavljen je i u srpnju 2015. godine kada je stopa rasta ukupnih kredita iznosila 2,1 posto. Krediti plasirani sektoru nefinancijskih poduzeća još uvijek imaju najveći udio u ukupnim kreditima (47,6 posto) iako se i taj udio smanjuje iz mjeseca u mjesec, što nije dobro jer očito se radi i o smanjenju obujma investicija. U promatranom razdoblju zabilježili su stopu rasta od 2,3 posto. Krediti koji su dani sektoru stanovništva čine 45,1 posto i u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježili su rast od 4,9 posto. Ostali sektori zajedno imaju zanemariv udio u ukupnim kreditima.
Prema tumačenju tajnika Udruženja banaka BiH Mije Mišića, “kupovina entitetskih obveznica i rizničkih zapisa od banaka do određene mjere može se smatrati normalnim bankarskim plasmanima”.
No, ono što zabrinjava i što je, kako tvrdi Mišić, vrlo diskutabilno jeste jesu li ti plasmani entitetima i svim drugim proračunskim korisnicima u funkciji reformskih ciljeva i restrukturiranja”. U prvoj polovini ove godine nastavljen je trend rasta depozita za što postoje podaci da oni za sedam mjeseci 2015. iznose 15.8 milijardi KM i veći su za 5,1 posto. Promatrajući sektorsku strukturu, depoziti stanovništva imaju najveće udio u ukupnim depozitima – 60,7 posto, a bilježe i najveći rast kada se usporedi s drugim sektorima. Zatim slijede depoziti nefinancijskih poduzeća s 22,5 posto.
Spomenimo da je 2014. godine, a na osnovi Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BiH, federalna Vlada donijela čak trinaest odluka o zaduživanju ovog entiteta putem emisije rizničkih zapisa u nominalnom iznosu od 240 milijuna KM. Sredstva prikupljena emisijom rizničkih zapisa koriste se prioritetno za izvršenje dijela obveza po osnovi unutarnjeg duga utvrđenog Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza FBiH i Zakonom o izmirenju obveza po osnovi računa stare devizne štednje u FBiH. Stanje duga na kraju prošle godine po ovoj osnovi iznosi 100 milijuna KM. Na temelju odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom rizničkih zapisa, ministar financija Republike Srpske je u 2014. godini donio jedanaest odluka o emisiji rizničkih zapisa Republike Srpske. Iznos duga ovog entiteta po ovoj osnovi, zaduženje rizničkim zapisima bio je 94,51 milijun KM.

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare