Ured visokog predstavnika u BiH treba polagati račune o novcu koji koristi i ne vidim razlog za nervozu u tim krugovima, koji, s druge strane, moraju jednako gledati na sva tri konstitutivna naroda, što trenutno nije slučaj, rekla je to u intervjuu za “Glas Srpske” zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, koja je na to mjesto došla preko liste Hrvatske demokratske zajednice, a na osnovu dogovora između HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH.
Zovko, koja je svojevremeno bila i veleposlanica BiH, zatražila je od Europske komisije podatke o financiranju Ureda visokog predstavnika, navodeći da je OHR-u u proračunskoj 2017/2018. godini dodijeljeno 5,328 milijuna eura, od čega više od polovine iz Europske unije.
– EU je najveći donator razvojne pomoći, zanimalo me kako se financira Ured visokog predstavnika, kao i postoje li podaci na što se troši novac, te koji su efekti. Riječ je o uobičajenim pitanjima i ne znam zašto nervoza – kazala je Zovko.
Upitana da kaže na što točno misli Zovko ističe da ju je začudila nervoza koja se mogla vidjeti od strane visokog predstavnika u odgovoru na njen potez. “Uobičajeno je da se daju podaci za što se novac koristi i koji su učinci. Tražim obavijest od Europske komisije, a ne od OHR-a. Oni su dužni polagati račune onima koji im daju sredstava.
Zovko ističe da joj još uvijek nije stigao izvještaj o rashodima OHR-a iako je zahtjev poslala prije nekoliko tjedana, a njen je stav da je mjesec dovoljan rok da ti podaci budu dostavljeni.
Govoreći o tome je li OHR još uvijek potreban Bosni i Hercegovini Zovko apostrofira da je to u rukama Vijeća sigurnosti i ostalih nadležnih tijela. “Nije moje da sudim, ali OHR mora držati neutralnu ulogu prema sve tri strane u BiH. Treba se osvrnuti na to zbog čega dva naroda izražavaju nezadovoljstvo, a jedan šuti. To znači da tu nešto nije u redu”, istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu.
Zovko ističe da pristup OHR-a nije izbalansiran. “Potrebno je osluškivati glas konstitutivnih naroda i sa zabrinutošću se zapitati što je pogrešno rađeno da se izražavaju tolika nezadovoljstva”, smatra Zovko.
Često se može čuti da BiH, koja se donekle vratila na pravi put ka članstvu u EU, ne može postati dio te zajednice dok je pod stranim protektoratom, što OHR i jeste. Referirajući se na tu tvrdnju Zovko ističe da postoje uvjeti koji su potrebni da se zatvori OHR, ali još svi nisu ispunjeni. Kandidatski status BiH ovisi i od toga koliko će se smanjiti uloga OHR-a, a jačati suvereno odlučivanje dužnosnika u toj zemlji.
Upitana da komentira kako danas vidi stanje i razvoj situacije nakon listopadskih izbora Zovko kaže da je u Europskom parlamentu izražena zabrinutost jer se BiH ne drži stvari koje su naznačene u nekim ranijim rezolucijama. “Hrvatska strana je izrazila i zabrinutost zbog preglasavanja hrvatskog tijela, jer treći put imamo nelegitimnog člana Predsjedništva BiH, što je posljedica nametnutih odluka i lošeg Izbornog zakona. Sve to dovodi do krize i polariziranja političke scene. To treba vratiti na pravi put da bi imali izbalansirano stanje”, rekla je Zovko.
Govoreći o perspektivi ubrzanja europskog puta Bosne i Hercegovine Zovko kaže da je raspoloženje trenutno pesimistično. “Veliki sam prijatelj BiH, dolazim iz te zemlje i realno govorim o svemu. Tek kada se unutarnja politička scena stabilizira, onda se vani može govoriti o kandidatskom statusu. Možemo davati izjave i prije toga, ali dok toga ne bude unutar same zemlje i ne nađe se zadovoljavajuće rješenje za tri konstitutivna naroda, ne mislim da je realno taj status očekivati, jer nitko ne želi podijeljenu zemlju niti zavađene konstitutivne narode za svoje suradnike”, rezolutna je Zovko.
Zovko napominje da budućnost BiH može biti samo u okviru EU, ali samo s ravnopravnim Hrvatima. Bez toga će BiH biti samo jedna od onih država na granicama EU.
Položaj hrvatskog naroda u BiH težak je posljednjih 20 godina, ističe Zovko, i ide ka sve težoj situaciji. “Najviše nas brine odlazak ljudi, jer ne vide političku sigurnost i budućnost u zemlji u kojoj nema sluha za traženje jednakosti”, zaključuje Zovko.
wpDiscuz