Željana Zovko u intervjuu za portal politika24.net govori o aktivnostima u proteklom mandatu u Europskom parlamentu, komentira situaciju nakon prošlogodišnjih izbora u BiH, govori o upoznavanju europskih dužnosnika s aktualnom problematikom oko nužnosti promjene Izbornog zakona u BiH, o nedavnoj posjeti grupe zastupnika EPP-a Hercegovini, govori o zadaćama i prioritetima njenog rada, ukoliko ponovno bude izabrana u EU parlament, te objašnjava značaj izlaska Hrvata u BiH na predstojeće izbore za EU parlament.
U proteklom mandatu bili ste jedna od najaktivnijih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Koje biste aktivnosti izdvojili i na što ste posebno ponosni u svom proteklom mandatu?
Bila sam članica Odbora za vanjsku politiku i Odbora za razvoj, a moj najveći fokus je bio na pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini i na miru i stabilnosti na granicama jugoistočne Europe, te sam kao takva i prepoznata u vanjskopolitičkom odboru gdje mi je dodijeljeno da radim dosta izvješća zbog mog proteklog iskustva i kontakata u diplomaciji, tako da sam mogla na pravilan način i na pravim mjestima artikulirati što to znači ukoliko Bosna i Hercegovina ne riješi konačno svoj problem poštovanja ustavnih odluka, presuda ustavnog suda, ukoliko se ne riječi problem neravnopravnosti jednog naroda i ukoliko se zemlja ne vrati na pravi put, a to je srednji put između dva ekstrema u koje zemlja upada u proteklih dvadeset godina. Gubitkom prava Hrvata ova zemlja je skrenula s jednog pravog puta koji je vodio ka europskim integracijama i prepuštena je utjecajima trećih zemalja.
Ja sam kroz sve ono što sam činila u vanjskopolitičkom odboru naglašavala potrebu da se Bosni i Hercegovini treba posvetiti veća pozornost. Ponosna sam i na to što sam stavila ovu zemlju u fokus zanimanja europskih institucija. Da je to bilo nužno vidjelo se nakon prošlogodišnjih Općih izbora. Naglasila je to i visoka povjerenica Mogherini i povjerenik Hahn. Nije došlo do formiranja nelegitimne vlasti po treći put, što je mogao biti slučaj da nismo imali naše predstavnike u Europskom parlamentu, ali i našeg premijera Plenkovića koji je ukazao na to da jedan narod mora, apsolutno mora biti legitimno predstavljen.
Ono što se trenutačno događa u Bosni i Hercegovini, poput zastoja u formiranju Vijeća ministara još je jedna potvrda nužnosti Izmjena izbornog zakona na načelima legitimnog predstavljanja i u skladu s presudom Ustavnom suda u predmetu Ljubić. O promjenama koje predstoje ovisi hoće li BiH naći svoj unutarnji mir. Ono što sam dosad uspjela je ukazati na problem koji za posljedicu ima stagnaciju u BiH. Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu rada u politici te činjenici da sam i sama bila svjedok mnogih događaja na političkoj sceni ove zemlje, mogla sam na jedan jednostavan, razumljiv i stručan način objasniti svojim kolegama što je suštinski problem.
U Vanjskopolitičkom odboru obnašala sam također značajne dužnosti, bila sam voditeljica prve misije EU za nadgledanje izbora i to je prvi put da je hrvatska predstavnica imala jednu takvu ulogu. Povjerene su mi odgovorne dužnosti u formiranju izvješća pregovora EU s trećim zemljama, što je za mene koju i politiku koju zastupam veliko priznanje.
Što se tiče rada u Odboru za razvoj najviše sam ponosno što sam sudjelovala u izradi mišljenja za unaprjeđenje mehanizama Civilne zaštite, što je rezultiralo da danas imamo funkcionalan mehanizam koji će pomoći trećim zemljama kao što je BiH koje prolaze kroz prirodne katastrofe, ali i katastrofe koje su nekada uzrokovane terorizmom. Europska unija je kroz taj mehanizam dodijelila sredstva, mehanizam civilne zaštite je prošao kroz trijalog i odobren je i od Vijeća, a ja sam bila nositeljica mišljenja ispred svog odbora za razvoj i to je ustvari najznačajnije izvješće koja je naša grupa Europska pučka stranka napravila u mandatu.
Zajedno sam radila sa svojom kolegicom iz Italije gospođom Gardini, sudjelovala sam na nizu konferencija na koje sam od nje bila pozivana u Italiji da objasnim naš rad, jer je Italija prošla kroz prirodne katastrofe od potresa, poplava, požara. Povod za izradu ovog mehanizma bili su veliki požari koji su pogodili jug Italije, Portugala i Dalmacije prije par godina, gdje je živote izgubilo preko stotinu ljudi. Tako sada imamo unaprjeđen mehanizam civilne zaštite koji daje preko 200 milijuna eura i uskoro dolazi povjerenik Stylianides u Split te ćemo dobiti prvi sredstva za nabavku protupožarnih vozila i aviona. Već u idućoj sezoni će se vidjeti koliko je to značajno za zemlju kao što je BiH, i samo područje Hercegovine gdje su požari jako česti i gdje Hrvatska često reagira šaljući nam pomoć.
To su neke od aktualnih tema koje potvrđuju kontinuiranu brigu o projektima koji su od značaja i za BiH, prije svega njezin politički ustroj na načelima jednakopravnosti. Hrvatska zajednica tu ima svoju važnu ulogu, a cilj joj je mirna i stabilna zemlja, punopravna članica EU koja će kao takva jamčiti stabilnost na granici jugoistoka Europe. Posebno je to važno za Republiku Hrvatsku koja s BiH ima najdulju granicu.
Dakle, sva moja borba u EU parlamentu bila je fokusirana na usmjeravanje pozornosti EU na prostor BiH, kako ne bi bila prepuštena nekim drugim utjecajima koji bi za ovu zemlji mogli biti štetni.
Kako komentirate situaciju nakon prošlogodišnjih izbora u BiH?
Situacija nije dobra prije svega jer se u izborni proces ušlo bez donošenja novog Izbornog zakona oko kojeg nije postignut kompromis. Posljedice su vidljive cijele vrijeme i one zapravo samo produbljuju političku krizu. Stagnacija na europskom putu također je jedna od posljedica ne donošenja novog Izbornog zakona. Jednostavno nema tog balansa pomoću kojeg bismo mogli i govoriti o tome da su ti izbori bili na zadovoljstvo sva tri naroda ali i ostalih građana, jer nije se provela ni presuda u slučaju Sejdić-Finci, odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić također nije provedena kako ni presuda koja se tiče Grada Mostara. Ni sedam mjeseci nakon izbora nije formirano novo Vijeće ministara BiH, te ono trenutačno radi u tehničkom mandatu. Sve su to posljedice izostanka dogovora oko Izbornog zakona kojim bi sve navedene poteškoće i zastoji bili eliminirani.
Odmah nakon izbora za EU parlament , već 28. svibnja zasjedati će Vanjskopolitički odbor na kojemu će biti predstavljeno izvješće o proširenju. Već na ovoj sjednici znat ćemo kako je stav po pitanju BiH budući da nije ispoštovala preporuke povjerenika Hahna. Budući da Hahn dolazi iz EPP-a, grupacije stranaka kojoj pripada i HDZ, često sam imala priliku razgovarati s njim , a jedna od njegovih najvažnijih preporuka bila je formirati Vijeće ministara čim prije. Jednostavno, EU treba odgovarajuću adresu na kojoj će se razgovarati o poželjnoj kandidaturi za članstvo BiH u EU.
Zajedno s ostalim hrvatskim eurozastupnicima kontinuirano ste ukazivali na nužnost promjene Izbornog zakona u BiH. Da li je dužnosnicima predstavnicima EU-a jasno da je u BiH potrebno izmijeniti izborni zakon kako se više nikad ne bi ponovilo da jedan narod drugom bira političke predstavnike?
Moj amandman koji se tiče pitanja poštivanja odluke kao i preporuke Ustavnog suda o potrebi donošenja novog izbornog zakona je nešto na što sam možda i najviše ponosna u mandatu. Taj amandman je postao dio Izvješća o napretku BiH kao i Rezolucije u kojoj je jasno istaknuta potreba provedbe i poštivanja preporuka koje su dali visoka povjerenica Mogherini i povjerenik Hahn. Suština tih preporuka odnosi se na nužnost izmjena Izbornog zakona BiH.
Nedavno ste s grupom zastupnika EPP-a boravili u posjeti Hercegovini. Što je bio cilj tog posjeta i kakvi su zaključci?
Kao aktivna članica grupe za međureligijski dijalog EPP-a, te na temelju svog prethodnog iskustva veleposlanice BiH koja je aktivno radila na miru i pomirenju gradeći mostove suradnje među vjerskim zajednicama, ali i obnove vjerskih objekata, pokušala sami kroz svoj rad u ovom odboru dati doprinos da se kroz jačanje dijaloga i suradnje među religijskim zajednicama iste potakne i na utjecaj na rješavanje političkih pitanja. Otvorena politička pitanja reflektiraju se i na ljude kojima oni propovijedaju, tako da mi vrlo često pozivamo na naše sastanke u EPP. Pozive dobijaju i predstavnici kršćana koji su ugroženi na Bliskom istoku. Članovi odbora pozivani su u Libanom kako bi pomogli u pronalasku rješenja oko izbornog zakona i formiranja vlasti.
Na moj prijedlog u Hrvatskoj je prošle godine organizirano obilježavanje 20. godišnjice rada ove grupe, a kao aktivna članica na događaj sam pozvala i predstavnike vjerskih zajednica iz Azerbajdžana i iz drugih kriznih žarišta. Ponosna sam što su moje kolege iz odbora prihvatile i poziv da dođemo u BiH razmotriti mogućnost da kroz dijalog s vjerskim vođama potaknemo vjerske vođe da svoju viziju rješenja krize u koju je BiH ušla zbog ne donošenja izbornog zakona, kao i drugih otvorenih pitanja poput onih koji se tiču Grada Mostara u kojemu dugo nije bilo izbora, prenesu političkim predstavnicima te na taj način doprinesu pronalasku rješenja. Posjet BiH bio je i prilika „iz prve ruke“ doznati na koji način vjerske zajednice vide suživot u BiH. Znamo da u BiH katolici u pojedinim području imaju određenih problema, kao što ih u drugim područjima imaju pripadnici nekih manjinskih zajednica.
Ukoliko ponovno budete izabrani u EU parlament što će biti Vaše zadaće i prioriteti Vašeg rada?
Ravnopravnost je temeljno načelo mojeg rada, ujedno i moj glavni slogan u kampanji. Ravnopravnost i sigurnost Hrvata ma gdje živjeli, ali i ravnopravnost svih drugih naroda i građana koji s hrvatskim narodom dijele životni prostor, cijene europske vrijednosti i žele ubrzanje europskog puta. Ja sve ljude cijenim i poštujem prvenstveno kao ljude i mislim da su Europa i njezine vrijednosti omogućavaju ljudima da se osjećaju zaštićeni kao pripadnici naroda ali i kao građani.
U najkraćem, bit ću i dalje glas Hrvata iz BiH. Borit ću se za osiguranje jednakopravnog položaja Hrvata u BiH. Predložena sam od strane HDZ BiH, ali ću predstavljati sve Hrvate ma gdje oni bili.
I za kraj objasnite nam važnost izlaska Hrvata u BiH na predstojeće izbore za Europski parlament?
Hrvati u BiH su blagoslovljeni jer imaju mogućnost kao građani Republike Hrvatske odlučivati o europskoj budućnosti, o budućim smjernicama i prije nego što BiH postane članica EU, odlučivati i utjecati na buduće smjernice koja će ih povući ka EU. Dajući mandat meni kao svom zastupniku i HDZ-u RH koji zastupa interese BiH, prvenstveno Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i integraciju u EU, Hrvati iz BiH izlaskom na izbore sebi otvaraju vrata bolje i sigurnije budućnost u okviru zajednice koja već 70 godina omogućava svojim građanima jedan miran put i razvoj. Tu su i brojni benefiti koje kroz ERASMUS programe, kroz programe razvoja Sveučilišta i znanosti i inovacije, unaprjeđene mehanizme civilne zaštite, te kroz mehanizme za kulturnu raznolikost i štićenje kolektivnih prava. Sve su to stečevine EU .
Za sve one koji su dio zajednice EU-a rat i konflikti su strane riječi, tako da Hrvati itekako trebaju biti zainteresirani za jaku Europu jer jaka Europa štiti svoje građane gdje god oni bili i jaka Europa je ustvari najveća sigurnost za jedan normalan život kakav svi želimo.
wpDiscuz