Foto: Ilustracija
Bosna i Hercegovina godišnje gubi stanovništvo jednog manjeg grada, a ovim tempom za 300 godina BiH neće imati stanovnika, rekao je bh. statističar i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Hasan Zolić.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u prvih devet mjeseci 2015. godine u BiH je umrlo čak 6.676 osoba više nego što je bilo rođenih, što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2014. godine.
Alarmantan je i podatak da je Bosnu i Hercegovinu u protekle dvije godine napustilo 68.000 osoba, većinom mladih, što je problem o kojem bh . dužnosnici ne govore i kojim se institucije sistema uopće ne bave.
“BiH je došla u kritičnu situaciju kada je riječ o stopi nataliteta. Do rata smo imali pozitivna kretanja i veoma mlado stanovništvo, ali rat je učinio svoje. Poslije rata, od 1996. pa do 2002. godine BiH je ostvarivala stopu prirodnog prirasta nešto iznad nule. Međutim, 2002. godine Republika Srpska (RS) već počinje pokazivati bijelu kugu. U Federaciji BiH (FBiH) to je zabilježeno 2007. godine. Ti trendovi su se nastavili do danas”, rekao je Zolić za Klix.ba.
Najalarmantnije je što se iseljavaju mladi u dobi od 15 do 34 godine
Navodi da Hrvatska godišnje gubi blizu 40.000 stanovnika, a slično je i sa ostalim zemljama bivše Jugoslavije.
“To je veoma zabrinjavajuće. Neki od čimbenika koji dovode do toga su velika nezaposlenost, nezaštićenost porodiljne u radnom pravu, nedostatak financijske stimulacije za roditelje, ali i činjenica da postajemo zemlja staraca. Imamo više stanovništva starijeg od 65 godina nego što imamo djece do 14 godina. To je velika boljka za budućnost zemlje”, naveo je Zolić.
Na negativan prirodni prirast u velikoj mjeri utječe, kako pojašnjava Zolić, činjenica da u BiH mladi kasno stupaju u brak.
On upozorava da se iz BiH iseljava veliki broj ljudi, pogotovo iz istočnog dijela RS.
“Najalarmantnije je što odlazi stanovništvo dobi od 15 do 34 godine. To je stanovništvo koje je značajno za reprodukciju”, upozorio je Zolić.
Smatra da BiH ima veoma lošu populacijsku politiku koja je zanemarena u Reformskoj agendi.
Populacijska politika je slaba i nije vezana za porodilje
” Dječji dodatak se u BiH, ovisno od dijela države, kreće od 22 do 35 KM. Što je to za jedno dijete? Prema nekim procjenama, za tek rođeno dijete potrebna je čak jedna i po prosječna mjesečna plaća u BiH. To su veliki troškovi i razumljivo je da se mladi bračni parovi zbog toga teže odlučuju za potomstvo”, kazao je Zolić.
Iako se radi o veoma malim iznosima, dječji dodatak i porodiljne naknade u BiH kasne i po nekoliko mjeseci, zbog čega su majke često bile primorane prosvjedovati ispred županijskih vlada.
“Populacijska politika je slaba i nije vezana za porodilje. Sve dok je tako, imat ćemo veliko osipanje stanovništva. Naravno da ne možemo imati populacijske mjere kao recimo Švedska i Norveška, ali možemo donijeti hitne mjere kojima ćemo spriječiti osipanje stanovništva. Međutim, kod nas se u proračunima prvo krešu troškovi za populacijsku politiku”, rekao je Zolić za Klix.ba./HMS/
wpDiscuz