KADA je prije 13,8 milijardi godina svemir nastao iz Velikog praska, posljedične kemijske reakcije stvorile su prve molekule. One su bile presudne u oblikovanju svega što nam je poznato, no nismo ih u modernoj povijesti dugo mogli detektirati.
Premda se za HeH+, odnosno helijev hidridni ion, već godinama smatra da je on ta prva tajanstvena molekula, znanstvenici nikako nisu mogli pronaći dokaze o njegovom postojanju – do sada, piše CNN.
Kemija samog svemira
Nakon Velikog praska spojili su se atomi i protoni helija te je nastala molekula HeH+. Kasnije se ona raspala na molekule vodika i atome helija, najzastupljenije elemente u svemiru.
Znanstvenici su već 1925. stvorili helijev hidridni ion u laboratoriju, u kontroliranim uvjetima, što je potaknulo znanstvenu zajednicu na desetljećima dugu potragu za tom molekulom u svom prirodnom okolišu, odnosno u svemiru.
“Kemija samog svemira započela je s HeH+. Već dugo astronomi raspravljaju o razlozima zašto tu molekulu nismo mogli uočiti u međuzvjezdanom prostoru”, rekao je astronom Rolf Güsten s Instituta Max Planck.
Nalaze se u kaotičnim maglicama
Prema astrokemijskom modelu iz kasnih 1970-ih, takvih molekula bi još uvijek trebalo biti u kaotičnim planetarnim maglicama koje su izbacile umiruće zvijezde tijekom posljednje faze svog života, prije nego što su eksplodirale u supernovi.