ZLOČIN BEZ KAZNE Hoće li se slučaj ‘Grabovica’ pokrenuti s mrtve točke sada kada je čistač izletio na čistinu?

MOSTAR- Hoće li selo Grabovica – simbol hrvatskog stradanja u Hercegovini, konačno dočekati pravdu, žrtve biti pronađene i dostojanstveno ukopane, a nalogodavci završiti iza rešetaka, pitanje je koje se nametnulo nakon što je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, nakon potpisivanja deklaracije o unaprjeđenju u pronalaženju nestalih osoba, obišao ovo selo i zapalio svijeću na spomen-obilježju s imenima 33 civila ubijena tijekom pohoda MOS-a, odnosno Armije BiH.
Članovi obitelji ubijenih tom su prilikom upoznali Josipovića s činjenicom da se za 17 osoba još uvijek traga te da već dugi niz godina postoje velike opstrukcije u otkrivanju strašne istine kao i kaznene odgovornosti onih koji su naredili zločin. Naime, do sada je tek pet pripadnika tzv. Armije BiH osuđeno za pojedinačna ubojstva, i to za ubojstvo obitelji Zadro i Marić, dok se domaće pravosuđe još uvijek izbjegava uhvatiti ukoštac sa zapovjednim kadrom niti želi tretirati Grabovicu kao cjelokupan i sustavan zločin koji se odvio u samo nekoliko sati.
Poruka koja će pokrenuti stvari
Međutim, činjenica da predsjednik susjedne nam zemlje, i to članice EU-a, po prvi put s jednog ovakvog mjesta poručuje kako zločin danas ne može uživati političku ili bilo koju potporu, daje nadu da će pravosudna tijela BiH konačno početi tretirati Grabovicu kao prioritet, tim više što se radi o mjestu u kojem mjesecima prije pokolja nije bilo vojnih formacija, a tijela više od polovice ubijenih ni danas nisu pronađena.
– Najvažnije je da su svi prihvatili načela da zločin nema nacionalnost i da je zločinac svatko onaj tko je počinio zločine bez obzira kojoj formaciji pripadao te da mora za to odgovarati, za ubijene i nestale, rekao je Josipović, naglasivši kako smo, nažalost, daleko od toga da u cijelosti rasvijetlimo sudbinu svih nestalih, no napredak ipak postoji.
Josipovićeve poruke ulile su nadu i preživjelim stanovnicima Grabovice koji smatraju da se glas o tom zločinu na ovaj način može čuti mnogo dalje te možda doprijeti i do nadležnih institucija koje, dijelom i zbog tromosti i nezainteresiranosti domaćih hrvatskih političara, već dugi niz godina ne pokreću istragu koja treba rasvijetliti što se to događalo tih rujanskih dana 1993. godine u ovom malom hercegovačkom selu. Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93.”, svjestan je kako Josipovićev potez ne može izravno pokrenuti stvari s mrtve točke, no sama činjenica da predsjednik Hrvatske s mjesta stratišta šalje tako jake poruke može dobro doći.
Može se učiniti još puno
– Mislimo da se u smislu Grabovice može učiniti još dosta i stoga je njegov posjet dobro došao, naglasio je Drežnjak, pojasnivši kako se ovakvim i sličnim porukama može povećati svijest o slučaju koji se godinama gurao pod tepih i u kojem je cjelokupan zapovjedni kadar Armije BiH, koji je rukovodio operacijom “Neretva ’93.”, ostao nedodirljiv. Naime, Grabovica je već tri mjeseca prije zločina bila u rukama muslimanskih snaga; kroz selo su se smjenjivale različite postrojbe, no pokolj se dogodio upravo u vrijeme navedene operacije koja je imala za cilj proboj do Mostara kao i pompozno najavljivan slom Herceg Bosne. Preživjeli stanovnici su uvjereni kako se zločin nije mogao dogoditi stihijski, tim više što se vrlo pažljivo radilo na prikrivanju tijela ubijenih. Da je tomu tako, svjedoči upravo i Drežnjakova izjava kako se još uvijek traga za čak 17 osoba iz ovoga sela.
Tko je osuđen
Za zločine u selu Grabovica do sada su za pojedinačna ubojstva osuđeni pripadnici muslimanskih snaga: Nihad Vlahovljak, Sead Karagić, Haris Rajkić, Mustafa Hota i Enes Šakrak. Međutim, istrage pred domaćim pravosuđem nisu tretirale Grabovicu kao jedan cjelokupan zločin.