Nakon više od godinu i pol dana od održavanja prvog popisa stanovništva nakon 1991. godine, rezultati će konačno biti poznati javnosti. Agencija za statistiku BiH je objavila podatak o ukupnom broju stanovnika, prema kojima u BiH živi nešto manje od 3,8 mlijuna ljudi, što je oko pola milijuna manje nego prije rata. No, podaci o nacionalnoj strukturi, koji najviše zanimaju stanovnike BiH, odnosno političke strukture, bit će poznati tek krajem svibnja ove godine. Točnije bit će objavljeni od 28. svibnja do 15. lipnja
Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić nedavno je novinarima rekao o kojim je statističkim podacima riječ.
“To su prvi podaci koji se odnose na broj stanovnika, na starosnu popluaciju, vjerska, etnička i jezična obilježja”, rekao je Fatić.
U velikom broju zemalja popis ima, prije svega, ekonomski karakter. Ali ne iu BiH. Rat je iz korijena promijenio demografsku strukturu. Čekalo se osamnaest godina kako bi se održao popis, jer je cjelokupni politički sustav zasnovan na podacima popisa iz 1991. godine. Zato je trenutno u fokusu pozornosti broj pripadnika konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Kada budu poznati rezultati, slika će biti neusporediva s predratnom Bosnom i Hercegovinom.
“Uvijek je to bilo političko pitanje, jer su se uvijek brojala ‘krvna zrnca’, to znači koliko ima pripadnika konstitutivnih naroda, koliko ostalih. A popis, nije političko pitanje, popis je čisto tehničko pitanje “, kaže Anes Makul, predsjednik ACIPS-a (Alumni centra za interdisciplinarne studije).
I prije popisa, pa i sada kada se čekaju rezultati očigledna je politizacija, upozoravaju u nevladinom sektoru.
“Tek što se popis završio, sjećam se, Dragan Čović je medijima objavio podatak koliko ima Hrvata u Bosni i Hercegovini. To je bila informacija koju Čović u tom trenutku nije mogao znati, niti on, niti bilo tko drugi. Kao što se to radilo tada, pretpostavljam, da će se raditi i kada se objave rezultati. Ali u suštini, pažnja treba biti usmjerena na to da li je popis proveden regularno. I preliminarini rezultati su već pokazali neobjašnjive razlike u odnosu na ukupan broj stanovnika “, kaže Tijana Cvjetičanin iz nevladine organizacije” Zašto ne. ”
U Fondaciji “Popis 2013” i Bošnjačkom pokretu za ravnopravnost naroda upozorili su na kašnjenje u objavljivanju rezultata popisa, te na moguće krivotvorenje rezultata.
Predsjednik Bošnjačkog kulturnog društva “Preporod” Senudin Lavić objašnjava:
“Imamo informacije da se sada žele uvesti novi termini i nova pravila koja nisu u skladu sa Zakonom, prema kojem je vršen popis. A to je kategorija nerezidentne osobe. Što će se dogoditi s nerezidentnim Bošnjacima u entitetu RS? Meni je sumnju izazvalo pitanje da li je negdje neko odlučio koliko može biti Bošnjaka u entitea RS, koliko Srba u Federaciji BIH ili Hrvata u RS-u “, zapitao se Lavić.
Statističar Hasan Zolić, koji je bio na čelu Agencije za Stastike tijekom održavanja popisa 1991. godine kaže da je trenutno, zbog razlike u tumačenju termina – stalno i prisutno stanovništvo, te metodologija koja se naknadno želi nametnuti, došlo do podataka da je 207.000 stanovnika BiH na neki način “diskutabilno”. Predstavnici vlasti iz RS-a, kaže Zolić, žele se dodaju i još tri pitanja iz popisnice, što je mimo svih pravila.
“Zavod za statistiku RS-a je pokušao s odobrenjem Vlade RS-a uključi i pitanje 40 iz popisnice, koje se odnosi na školovanje i rad. Drugim riječima, izvršni organ upliće su u metodologiju. To nema nigdje u svijetu. Sada se postavlja pitanje, na koji način će se utvrditi broj rezidentnih i nerezidentnih građana, što može utjecati na cjelokupni broj stanovnika “, upozorava Zolić.
Tijana Cvjetičanin iz nevladine organizacije “Zašto ne”, ne misli da se trenutno mogu krivotvoriti podaci.
“Mislim da su najveće nepravilnosti događale tijekom popisa. Dešavalo se u pojednim općinama, da se prema određenima statistikama, tri godine unatrag bilježi pad broja stanovika, a onda tijekom popisa imate 150 posto više stanovinka nego što su do tada pokazivali statistički podaci. Ovo što se sada događa je samo prebrojavanje “, kaže Tijana Cvijetićanin iz nevladine organizacije” Zašto ne ”
Zašto se čekalo više od godinu i pol dana na rezultate popisa, građani Sarajeva objašnjavaju na ovaj način
Izvor: Radio Slobodna Evropa
wpDiscuz