Published On: Pet, velj 19th, 2021

ZAŠTO SE SARAJEVO BOJI BLOKADE IZBORA OD STRANE GRAĐANSKE VEĆINE U BIH: “Što se krije iza Dodikovog poziva na blokadu izbora 2022. godine?”

Imenovanje pet članova Centralne izborne komisije 2020. godine, kojim su SNSD i HDZ izgubili kontrolu ove značajne institucije, izazvalo je političku buru te se nezadovoljstvo pojedinih stranaka još uvijek osjeća.

Klix.ba analizira kakvi se motivi kriju iza prijetnje Milorada Dodika da će blokirati Opće izbore 2022. godine:

Napomena: Tekst koji prenosimo je ne srpskohrvatskom jeziku.

Značaj CIK-a prevazilazi okvire institucije koja bi se trebala baviti uglavnom tehničkim pitanjima te u tom smislu njene odluke mogu imati presudnu ulogu prilikom formiranja vlasti. Njena snaga uglavnom smeta onim političkim liderima koji u datom trenutku nemaju dovoljno utjecaja na njene odluke, ranije su to bili svi osim SNSD-a i HDZ-a, a danas upravo lideri ove dvije stranke.

Mogućnost blokade

Navest ćemo dva primjera ovog presudnog utjecaja na političke procese. Nakon Općih izbora 2010. godine Hrvatska demokratska zajednica, shvativši da ne može doći do “magičnog” broja od 12/17 mandata unutar hrvatskog kluba Doma naroda Federacije BiH, i time spriječiti izbacivanje iz Vlade FBiH i posljedično Vijeća ministara, odlučila je potpuno blokirati biranje Doma naroda tako što je odbila sazvati skupštine tri kantona u kojima je imala veliki broj mandata. Uprkos tome, SDP kao vodeća stranka, s krnjim Domom naroda, a u koaliciji s manjim hrvatskim strankama, izabrala je novu vladu FBiH. Kao posljednji mehanizam zaštite HDZ je preko CIK-a, a u saradnji sa SNSD-om, odlučio poništiti imenovanje Vlade FBiH objašnjenjem da nepopunjeni Dom naroda uopšte ne može odlučivati, a da blokade HDZ-a nisu u njihovoj nadležnosti.

HDZ je mislio da je tim potezom spriječio gubitak vlasti, ali u tom momentu na scenu stupa Valentin Inzko, koji stavlja van snage odluku CIK-a i odlučuje da je dovoljna trećina ruku unutar svakog etničkog kluba Doma naroda FBiH, bez obzira na to da li je klub do kraja popunjen. Zbog tog događaja ogromna netrpeljivost prema Inzku od srpsko-hrvatskog političkog bloka traje i dan danas.

Popis 1991. ili 2013.

Drugi primjer odnosi se na prošle Opće izbore kada je CIK odlučio da se Dom naroda bira prema popisu stanovništva 2013. godine, a ne 1991., kako to nalaže Ustav Federacije BiH, i time zaštitio interese HDZ-a, koji je bio u strahu da će možda izgubiti onih 12 madata potrebnih za potpunu kontrolu političkih procesa. Dodatni prostor za manevriranje CIK-u je dala presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, kojom je i sam način biranja Doma naroda postao upitan i podložan različitim tumačenjima.

Samim tim Centralna izborna komisija u ovakvom pravnom “limbu” ostaje najbitnija institucija koja može presjeći svaku blokadu, odlučiti po kojem popisu će se birati članovi Doma naroda FBiH, pa samim tim borba za nju ima puno veći smisao.

Dodikova blokada kao podrška Draganu Čoviću

Kadrovi SNSD-a u CIK-u su u svim spomenutim krizama, bez obzira na to koliko to bilo (ne)legalno, donosili odluke u namjeri da zaštite HDZ, jer su strahovali da će se, izgubi li Dragan Čović vlast u Federaciji BiH, prvi put suočiti s duplo snažnijim probosanskim blokom, bez podrške najjače hrvatske stranke, i time, iz političke ofanzive preći u defanzivu.

Prvi put, zbog djelimične kontrole DF-a i SDA nad CIK-om, uopšte ne bi bila potrebna odluka visokog predstavnika da spriječi moguće blokade HDZ-a. Dovoljno je da CIK potvrdi da je Dom naroda formiran, i stvar je završena. Također, ako opozicija u Republici Srpskoj dobije makar pet mandata unutar Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, SNSD je u velikom problemu.

“Bude li HDZ izbačen, ove države neće biti”

Iz tog razloga, često možemo čuti prijetnje SNSD-a da ove države neće biti bude li HDZ izbačen iz vlasti 2022. Upravo ove riječi je upotrijebio Slavko Mitrović nekadašnji savjetnik Milorada Dodika, i neki drugi njemu bliski ljudi. Porukama da će blokirati i samo provođenje izbora, Dodik nastoji primorati SDA i DF, da “ispregovaraju” novo imenovanje unutar CIK-a. Uvijene prijetnje, iako na prvi pogled nemaju veze s ovim pitanjem, dolaze i od zvaničnika Republike Hrvatske koji ne propuštaju priliku da svako političko pitanje povežu s promjenama Izbornog zakona. Dođe li do promjena kako to žele Hrvatska, HDZ, SNSD, a čini se i Rusija, samo pitanje CIK-a bilo bi nevažno.

Panika koja se osjeća u određenim krugovima proizilazi iz shvatanja da Bakir Izetbegović neće pristati na promjene Izbornog zakona, i da će uloga CIK-a i nakon idućih izbora biti presudna za formiranje vlasti.

Lokalna politika

Samo nekoliko sati nakon što je izabran gradonačelnik Mostara ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman ponovo je, po milioniti put, u nadi da održi psihološki pritisak na bosanski politički faktor, pozvao na promjenu Izbornog zakona. Dok ljevica i desnica u Hrvatskoj, najjača srpska stranka u BiH, Srbija, Lavrov i mnogi drugi, bez obzira na sve razlike, štite svoje političke pozicije u BiH ostvarene ratom, Naša stranka, SDA, SDP, NiP i ostali često najveću energiju troše na lokalnu politiku te sve nas uvjeravaju da je to presudno.