Porezna oaze širom svijeta na udaru su kritika, ali i zakonskih ograničenja što uvelike zna otežati poslovanje u njima. Posebno se to osjeti zadnjih godina na Cipru.
Sve više gospodarstvenika koji imaju tvrtke registrirane na Cipru, offshore destinaciji veoma popularnoj u regiji poslednjih desteljeća, počinje da se povlači. Prema informacijama beogradskog Blica povlačenje će se tek nastaviti, a glavni razlog je to što Cipar više nije ono što je bio – troškovi poslovanja i održavanja biznisa u ovoj offshore zoni drastično su povećani, i do 10.000 eura godišnje.
Pogodnosti koje su ranije postojale na Cipru značajno su se počele umanjivati već nakon ulaska ove zemlje u Europsku uniju 2004. godine. Tada to toliko i nije bilo od utjecaja na tvrtke koje tamo posluju, ali nove obaveze koje je Cipar u međuvremenu uvodio postale su značajne. U prvom redu je obaveza da poduzeća vode knjige, odnosno da imaju knjigovođu, a onda i obavezna revizija poslovanja, što tvrtkama zajedno predstavlja dodatni trošak od 5.000 do 10.000 eura godišnje.
Kako piše ovaj portal, među najvećim tajkunima u Srbiji skoro svaki ima bar po jednu tvrtku registriranu na ovom sredozemnom otoku, a više od 1.000 poduzeća koja posluju u Srbiji imaju osnivače iz najpoznatijih offshore zona.
Prema najnovijim podacima koje je Agencija za gospodarske registre (APR) dostavila Blicu broj srbijanskih tvrtki čiji su vlasnici na Cipru je 666. Ipak, zanimljivo je da je od početka ove godine registrirano osnivanje samo jednog gospodarskog društva sa članovima ili osnivačima sa Cipra.
Smatra se da je danas čak puno pogodnije poslovati u Nizozemskoj, Francuskoj ili Švedskoj, gde imamo čak i povoljnije međudržavne sporazume nego sa Ciprom. Inače, svaki međudržavni sporazum tiče se dividendi, kamata i rojaltija, a Cipar je ranije imao, između ostalog, izuzetno povoljne stope za isplatu, odnosno iznošenje dividendi, kao i niži porez na dobit.
wpDiscuz