Sena Uzunović u svojoj presudi izrekla je lako provjerljivu činjeničnu netočnost:
„Ustavni sud u određenim ranijim presudama već je odlučio o legalnosti visokog predstavnika i Sud BiH to prihvaća te odbacuje žalbeni argument tuženika.“
Nema tih ranijih presuda. Nema tih dokumenata. Sud je presudio na temelju papira koji ne postoji, kao da ga je pročitao u jutarnjoj kavi ili dobio telepatski putem od Christiana Schmidta.
Tako je Sena Uzunović postala prva sutkinja u povijesti koja je osudila političkog lidera pozivajući se na nepostojeću presudu.
Povijest će ovu pojavu nazvati pravosudnom ezoterijom, ali u Sarajevu će je slaviti kao „trijumf države“. One iste države koja je danas još manje država nego jučer.
PRAVO? NE, NEGO ŠERIJAT
Sud BiH ovom je presudom, osim fantomskih dokaza, uveo i novi sudski presedan – zabranu političkog djelovanja na šest godina.
Tužitelji su, da bude autentičnije, tražili deset – jer deset je šerijatski broj, lijepo zvuči, okrugao je, kao kamen kojim se pravedno kamenovalo u starim vremenima.
Za one koji nisu upoznati s europskim sudskim praksama, evo kratkog pojašnjenja:
U demokratskim državama ne može se nikome zabraniti politički rad.
Politička zabrana postoji samo za organizacije koje provode teror, ne za političke stranke koje se pozivaju na ustav.
Ako bi negdje nekome zabranili političko djelovanje, morali bi dokazati da je rušio WTC ili slao diplomate iz Al-Qaede u UN.
SNSD to nije činio. SNSD se pojavio na sudu, odgovorio na optužbe i – osuđen je kao teroristička organizacija.
I dok se u Kazan Sarajevu nazdravlja kiselim mlijekom, u Europskoj uniji čuju šapat pravne katastrofe. Jer sutra može biti bilo tko.
KADA PATRIOT VIŠE NE VJERUJE U BIH
Ova presuda je konačni kraj iluzije da BiH može opstati kao država.
To više ne vjeruju ni oni koji su je jučer zaklinjali kao vječni bastion „zajedništva i suživota“.
Ako suđenje može biti montirano, ako presuda može biti skovana na nepostojećim dokumentima, ako političke zabrane mogu biti donesene bez temelja u ustavu, onda je pitanje tko još ozbiljan može vjerovati u tu zemlju?
Svi znaju da ovakve stvari ne prolaze ni u banana republikama Latinske Amerike, ali prolaze u Bosni i Hercegovini.
Bonska Bosna i Hercegovina nije država.
Ona je politička nesreća u trajanju, nesporazum na zemljopisnoj karti, eksperiment kojem nitko ne zna krajni rok trajanja.
I zato je smrt Bonske BIH neumitna nužnost, iz općehumanističkih i iz higijenskih razloga. Režim OHR-a ne smije opstati.
Kako se rađamo i umiremo s nekim stvarima ugrađenima u naš kod, poput recimo potrebe da živimo slobodni na svojoj zemlji, tako bismo trebali nositi kodeks nemirenja sa smećem od Scchmidtovog konclogora.
Smrt Bosnke BiH, progon OHR-a iz naše zemlje, će biti najljepša razglednica Europe.
Smrt šerijatu. Smrt OHR fašizmu.
ZAŠTO KLIX ŠUTI O SENINOJ IZJAVI?
Zašto laž Sene Uzunović nije vijest?
Jer su i Klix i Sena dio istog aparata. Dio su općeg džihada koji je podtekst OHR-a.
Pročitajte bilo koji Klixov tekst o smrti generala Armije BiH koji je osuđen za zločine nad Hrvatima i Srbima.
Ni slova nećete naći da je čovjek osuđeni ratni zločinac.
I tako se pravda piše u zemlji koje nema.
Stay tuned
/POSKOK/