Zašto bivši branitelji dobivaju niže kazne za zlostavljanje?

Silovatelju vlastite pokćerke izrečena je izuzetno blaga kazna jer mu je kao olakotna okolnost uzeto sudjelovanje u Domovinskom ratu. Dobio je upola manje od najniže zakonom propisane osude.

Dio pravnih stručnjaka okomio se na ovu sudsku odluku jer smatra da činjenica da je netko bio branitelj ne smije biti olakotna okolnost, piše N1. “Ako je, nakon što je časno branio domovinu, odoru ukaljao kaznenim djelom, ne zaslužuje milost kod odmjeravanja visine kazne”, smatraju. Ranije su se već i neki branitelji pobunili protiv toga.

Je li došlo vrijeme da se na sudjelovanje u Domovinskom ratu prestane gledati kao na olakotnu okolnost N1 je pitao Rafaela Krešića, zagrebačkog odvjetnika koji je ranije bio sudac.

Zašto je silovatelj prošao bolje jer je bio branitelj?

Riječ je o slučaju 54-godišnjaka koji je nepravomoćno kažnjen zbog seksualnog zlostavljanja kćeri svoje nevjenčane partnerice.

54-godišnjak je osuđen jer je 2022. u obiteljskoj kući dirao kćer nevjenčane supruge koja je u tom trenutku imala 20 godina. Dirao ju je po grudima, nakon čega joj je skinuo tajice i gaćice unatoč tome što mu je ona govorila da se makne od nje i odgurivala ga rukom.

Počela je vrištati, ali on je tada primijenio silu. I prije tog događaja 54-godišnjak joj je slao SMS-ove u kojima joj je govorio da je izgubila nevinost, ali da će on to napraviti “do kraja”.

Dobio je dvije i pol godine zatvora, što je niže od zakonskog minimuma. Kazneni zakon kaže da se za silovanje bliske osobe izriče od pet do 15 godina zatvora. No budući da do sada nije osuđivan te da je bio sudionik Domovinskog rata kao pripadnik specijalne policije, ovaj 54-godišnjak dobio je dvije i pol godine zatvora.

U obrazloženju nepravomoćne presude navedeno je da je “u Domovinskom ratu sudjelovao od 1991. do 1995., nositelj je Spomenice Domovinskog rata i medalje Oluja”.

Što kažu pravni stručnjaci?

Dio pravnih stručnjaka, posebno onih koji su i sami bili sudionici Domovinskog rata, ogorčen je ovom odlukom Županijskog suda u Zagrebu, piše N1.

Neki čak smatraju da činjenicu je li netko bio branitelj ne bi trebalo uzimati kao olakotnu okolnost kod izricanja kazne. Drugi su pak uvjereni da je sudjelovanje u Domovinskom ratu dio prošlog života okrivljenika što mora imati utjecaja na visinu kazne.

Odvjetnik i bivši sudac Rafael Krešić smatra da se sudjelovanje u Domovinskom ratu ne treba ukinuti kao olakotna okolnost, no objašnjava kako bi suci svaku olakotnu okolnost na osnovu koje umanjuju kaznu trebali detaljno objasniti.

“Praksa je da se olakotne i otegotne okolnosti samo nabroje, bez ikakvog obrazloženja”

“Uvriježilo se da se u presudi olakotne i otegotne okolnosti samo nabroje, bez ikakvog obrazloženja. Neke su postale opće, pa ih se doslovno samo ponavlja u presudama”, primjećuje Krešić ističući kako su neke olakotne okolnosti po općenitim kriterijima prihvatljive, dok neke nisu.

“Tako sudjelovanje u Domovinskom ratu ne može biti olakotna okolnost u kaznenim slučajevima ratnih zločina. Jednako tako nije bitno za visinu kazne je li netko otac ako mu se sudi zbog neplaćanja alimentacije. Suci samo nabrajaju olakotne okolnosti, a trebali bi ih dovesti u vezu s ličnosti okrivljenika i obrazložiti zašto baš svaka od njih ima utjecaja na visinu kazne koja mu se izriče”, rekao nam je odvjetnik Krešić.

Neki slučajevi su i apsurdni

Izdvaja i apsurdni primjer koji se dogodio nedavno. Naime, jedan osuđenik tražio je prijevremeni otpust iz zatvora, no to što je bio discipliniran sud mu nije uzeo u obzir. Kažu da se u zatvoru svi disciplinirano ponašaju pa se na to ne može gledati kao na neku posebnu okolnost.

“Kakvo je to tumačenje? Pa zar nije cilj da osuđenici budu disciplinirani u zatvoru? A onda im se to ne priznaje kod uvjetnog otpusta!” opisuje Krešić takvo sudačko tumačenje. “Mislim da svaku olakotnu okolnost treba adekvatno cijeniti. Ne mogu se sve cijeniti isto niti ih se može samo nabrojati”, objašnjava dalje.

Smije li se arbitrarno odlučivati?

Na upit bi li olakotne i otegotne okolnosti trebalo strogo propisati zakonom, kao što je to donedavno imala Njemačka, pa je visina kazni doslovno izračunavana prema njihovoj tabeli, Krešić odgovara:

“Ne, ne mislim da bi sve trebalo ukalupiti niti unificirati. Slobodna ocjena dokaza odlika je našeg pravosuđa, no bolje obrazlaganje otegotnih i olakotnih okolnosti je nužno”, zaključuje odvjetnik i bivši sudac Rafael Krešić.

Od silovatelja curice do Ive Sanadera. Evo kome je sve smanjivana kazna jer je bio u Domovinskom ratu

Nije ovo prvi put da se zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu smanjuje kazna osuđeniku. Takvu praksu hrvatski sudovi primjenjivali su opetovano u prošlosti. U nastavku donosimo nekoliko primjera – od silovatelja šestogodišnjakinje do bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera.

Silovatelju curice (6) smanjili kaznu jer je branitelj

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u Vijeću za mladež, sastavljenom od sutkinja Sanje Katušić-Jergović, predsjednice Vijeća, te Ljiljane Stipišić i Sande Janković, spustio je kaznu s 14 na 11 godina zatvora silovatelju tada šestogodišnje djevojčice s područja Dubrovnika s nevjerojatnim objašnjenjem – bio je sudionik Domovinskog rata.

Županijski sud u Dubrovniku je u travnju ove godine na 14 godina zatvora nepravomoćno osudio 48-godišnjeg muškarca zbog spolnog zlostavljanja osmogodišnje pokćerke. Visoki kazneni sud je nakon žalbe njegove odvjetnice preinačio presudu i smanjio je na 11 godina zatvora.

Sud: Optuženik je u pravu jer mu nije uzeta olakotna okolnost da je bio u ratu

Presudom dubrovačkog suda 48-godišnjak je bio osuđen jer je od sredine 2019. do sredine 2020. godine u spavaćoj sobi obiteljske kuće učestalo zlostavljao malodobnu kćer svoje supruge pa je tako počinio kazneno djelo spolnog odnošaja s djetetom i zloporabe odnosa ovisnosti djeteta o njemu kao skrbniku.

“Naime, u obzir treba uzeti zapriječenu kaznu za kazneno djelo za koje se tereti optuženik, a to je kazna zatvora  3 do 15 godina te je u pravu optuženik kada tvrdi da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne precijenio značaj otegotnih, a podcijenio značaj olakotnih okolnosti te propustio optuženiku cijeniti kao olakotnu okolnost činjenicu da je sudjelovao u Domovinskom ratu”, stoji u obrazloženju presude.

Generalu ublažena kazna jer je bio u ratu

Vrhovni sud je u slučaju generala Mladena Kruljca promijenio odluku o kazni te mu je umjesto godine dana zatvora koji mu je zamijenjen radom za opće dobro izrečena uvjetna kazna od godine dana.

“Odlukom Vrhovnog suda pravomoćna je osuda za optuženog vojnog zapovjednika. Za njega je prvostupanjska presuda preinačena u odluci o kazni. Osuđen je jer je u dogovoru s optuženim načelnikom općine i optuženim članom općinskog poglavarstva naložio vojsci izvođenje radova u općinskoj Zoni.

To je učinio usprkos tome što je tada bila zabranjena uporaba inženjerskih postrojbi Hrvatske vojske za obavljanje radova koji nisu za potrebe oružanih snaga.

Hrvatska vojska je izvela radove kroz Zonu. Time je Republika Hrvatska oštećena. Vrhovni je sud ovom optuženiku za kaznu na koju je osuđen prvostupanjskom presudom (kazna zatvora jedna godina) izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja 2 godine ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od 1 godine od pravomoćnosti presude ispuni posebnu obvezu popravljanja štete oštećenoj Republici Hrvatskoj i isplatom 67.549,55 kuna.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Optuženiku su kao olakotne okolnosti, osim samog sudjelovanja u Domovinskom ratu, posebno uzete u obzir i činjenice da je tijekom rata tri puta ranjen zbog čega i ima status Hrvatskog ratnog vojnog invalida.

Uzeto je u obzir i da je od počinjenja kaznenog djela prošlo 13 godina. Optuženik je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora ako u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri posebnu obvezu”, priopćeno je s Vrhovnog suda.

Kazna zbog Domovinskog rata smanjena i Sanaderu

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader proglašen je krivim i u presudi za Fimi Mediju i za aferu Ina-MOL. Što se tiče prve, vijeće je kao olakotnu okolnost uzelo u obzir sudjelovanje u Domovinskom ratu. U slučaju afere Ina-MOL vijeće je navelo da sudjelovanje u ratu ne može biti olakotna okolnost u situaciji kada je zlorabio funkciju premijera.

Za Inu-MOL, iako je Sanader tražio da se sudjelovanje u ratu uzme u obzir, sudsko vijeće nije pristalo na to. “Sudioništvo Ive Sanadera u Domovinskom ratu i vojni čin koji je stekao, na što se poziva u žalbi, nisu olakotne okolnosti. Jer, od takvih se osoba ne očekuje da čine kaznena djela, a pogotovo ne ovakva ili slična kojima se mogu ugroziti suverenost i nacionalni interesi te iste države u čijem je stvaranju sudjelovao kao i ugroziti njezine temeljne vrijednosti, jer koruptivna djela to svakako jesu”, naveo je tada Vrhovni sud.

Koliko zapravo branitelja ima?

Index je 2019. pisao o broju hrvatskih branitelja i o tome kako je kroz godine u Hrvatskoj broj stanovništva padao, a broj branitelja rastao.

Kako smo tada pisali, brojke jasno pokazuju da je broj stanovnika u konstantnom padu od 1999. godine, dok je udio živih branitelja rastao do 2019.