Statistike pokazuju da se nezaposlenost smanjila u Federaciji za 2.312, u RS-u za 2.029 i u Brčko distriktu za 41 osobu. U ovoj godini je radni odnos prestao za 6.139 osoba, dok su poslodavci u prvih devet mjeseci prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.493 nova radnika, piše oslobodjenje.ba
Kako je ranije ocijenjeno, 2014. je počela bilježiti pozitivne rezultate kada je u pitanju zapošljavanje. Zabilježen je blaži ekonomski rast. Međutim, poplave koje su BiH pogodile u svibnju, sasvim očekivano, oslabile su ekonomsku aktivnost i zaustavile nastavak ekonomskog rasta od 2,7 posto, ostvarenog u prvom kvartalu. Činjenica je da su svibanjske poplave uništile i mnoga radna mjesta te je tako, nažalost, zaustavljen i rast broja zaposlenih u prvih pet mjeseci.
Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ) očekuju da bi promjena vlasti na svim nivoima trebala donijeti promjene i na tržištu rada.
“Povećanje broja zaposlenih zavisi od investicija koje pretpostavljaju, prije svega, političku stabilnost. Potrebno je voditi i adekvatnu ekonomsku politiku, koja će pogodovati investitorima u smislu pružanja određenih olakšica i ubrzanja procedura, a naravno da je u procesu privlačenja investitora nužno eliminiranje svih oblika mita i korupcije”, kazao je Haris Čuljević, stručni suradnik za informiranje Federalnog zavoda.
Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, u posljednjem statističkom pregledu za rujan vidi se da je na biro prijavljeno ukupno 2.350 osoba. Od tog broja, 2.095 je stručnih i 204 nestručnih osoba .
Služba za zapošljavanje KS-a krajem rujna registrirala je 71.902 nezaposlene osobe. Statistike pokazuju da se najviše ljudi zaposlilo u prerađivačkoj industriji, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, dok je pad broja zaposlenih zabilježen u poslovanju nekretninama, kao i u trgovini. Silazni trend i dalje bilježi i građevinarstvo, u kojem je broj zaposlenih smanjen za 1,2 posto.
O problemima nezaposlenih, ali i projektima zapošljavanja mladih u BiH, bilo je govora i na forumu koji je u Sarajevu organizirao Ured za suradnju pri Veleposlanstvu Švicarske u BiH.
Ovaj projekt koji se u BiH provodi već šest godina ima za cilj educirati kako potencijalne zaposlene, tako i biroe za zapošljavanje.
Ranko Markuš, rukovoditelj projekta, pojašnjava da svaka osoba koje nije zaposlena mora raditi na sebi, educirati se, biti u žiži događanja.
– Bit je da, ako ste pet godina na birou, vi ste izgubljen slučaj. Nikad se nećete zaposliti. Svaki angažman ponovno vas vraća među potencijalno zaposlene, savjetuje Markuš.
Kaže da se u sklopu foruma za zapošljavanje mladih čiji je rukovoditelj oformili više savjetodavnih tijela koja direktno pomažu nezaposlenima.
– Projekt je razvio mrežu klubova za traženje poslova na 25 lokacija širom BiH. Klub za tražnje posla predstavlja skupni rad s nezaposlenima. Kroz tu mrežu je do sada zaposleno gotovo 1.000 mladih ljudi, rekao je Markuš.
Kaže da se tijekom rada susretao sa dvije vrste problema: značajan dio sektora ekonomije zapošljava mlade preko štele, dok je drugi problem taj što poslodavci s kojima je radio govore da ne mogu naći radnike.
– Najviše u sektorima u kojima se traži fizički rad, pa kod privatnika kojima su zakonom zajamčene minimalne plaće, pojasnio je Markuš, te dodao da je posebno zanimljivo to da je projekt ”Mala radna mjesta” u manjim gradovima BiH zaposlio desetine ljudi.
Također, još jedan projekt – Mladi bankar, koji 12 mjeseci obučava mlade bankare tom poslu, ostao je bez klijenata.
– Tim ljudima je sve osigurano. Dobivaju i plaće, kao da su zaposleni. Ali, zanimljivo je to da je strašan problem naći kandidate za tu vrstu radnog angažmana, kazao je Markuš.