Za ovo plaćate pristojbu: Pogledajte kako je novinarka Radija Federacije intervjuirala prvog do Komšića

Milan Dunović, potpredsjednik FBiH imenovan majorizacijom nad Srbima u FBIH, i najbliži Komšićev suradnik, u intervjuu za Radio FBiH govorio je u aktualnim temama, a za njegovu Demokratsku frontu uvijek je prioritet broj jedan ostvariti cilj čelnog čovjeka stranke – pogaziti Daytonski sporazum i načelo konstitutivnosti.

Dunović je ponavljao ustaljene mantre, no poseban dojam ostavlja novinarka koja skoro u svakom pitanju zauzima stranu, upire prstom u protivnike koncepta “građanske” BiH, nabacuje pitanja na volej, jasno se svrstavajući na stranu. Ni traga novinarskoj objektivnosti i neutralnosti.

Koga smatrate najodgovornijim za nedovršen proces uspostave federalne vlasti?

-HDZ, naravno. To je toliko očito da više ni oni sami nemaju način da tvrde da to nije tako. Očita je ta blokada, otvoreno su rekli da ne žele imenovati Vladu i novog predsjednika i potpredsjednike FBiH dok se ne usvoji Izborni zakon. To dvoje nema veze jedno s drugim, jer je Izborni zakon u nadležnosti državnog Parlamenta i čak da se sad usvoji onako kako HDZ želi, da ga oni napišu i da svi glasamo za to, imenovanje Vlade FBiH ostaje isto. Kao i imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika. Uvjetovanje tih procesa Izbornim zakonom je jedan non sense i u tom smislu ja mislim da je sasvim jasno što HDZ radi, a to je da ne želi imenovanje Vlade FBiH. Pokušavaju blokirati sve na federalnoj razini, ali i na državnoj. Važno je pokazati da bez Izbornog zakona Federacija posebno ne može funkcionirati.

Možda suvišno pitanje, ali kako smo uopće na kraju došli u ovakvu situaciju da jedan stranački interes determinira sve procese u dijelu države, a da nemamo nikakav mehanizam da to spriječimo, ni Međunarodna zajednica, ni prijevremeni izbori?

-Prijevremeni izbori bi bili odlični, ali nema političke volje za to, a mi očito nemamo ni ništa drugo. Valjda bi se u normalnim zemljama podrazumijevalo da ljudi koji su izabrani u državne organe neće bojkotirati rad te iste države. To se kod nas događa i nigdje drugo. Jedna grupacija je oko SNSD-a koja negira državu, a druga oko HDZ-a koja pokušava reći da bez jednog naroda, a zapravo misle bez HDZ-a, nema uređene BiH. To su takve laži.

DF je u jednoj čudnoj situaciji, neki vas krive, neki podržavaju, jer SDA je vaš partner i objašnjavali ste to u više navrata zašto, ali je koalicija iskreno rečeno neprirodna. Sad, kako vidite Vi ulogu DF-a u ovom procesu blokade, jeste li mogli nešto učiniti? SDA funkcionira s HDZ-om u Vladi FBiH i nejasno je kako onda funkcioniraju ti vaši partnerski odnosi?

-Mišljenja sam da je SDA nacionalna stranka, a mi smo multietnička stranka. to je razlika, to što smo u vlasti s njima ni u kojem slučaju ne znači da mi na određene stvari isto gledamo. A ne funkcioniramo uvijek lako. Zapravo, teško funkcioniramo. Ali kao što smo i rekli već, imamo određene stvari oko kojih se slažemo i zato smo ušli u ovu priču. Mi to ne krijemo. To su izmjene Izbornog zakona i NATO put BiH. To nas spaja. DF ima predsjednika stranke na najvišoj funkciji u državi i s obzirom na to da je Predsjedništvo BiH nadležno za NATO put, onda je to i bio naš politički cilj, kao i Izborni zakon koji ne smije biti segregirajući na način da glasači ubacuju listiće u tri glasačke kutije. To su stvari gdje nećemo nikad popustiti. Aktivnosti na NATO putu teku. Izborni zakon – svaki prijedlog segregacije se preispituje.

Tko preispituje te prijedloge, gospodine Dunoviću? Trenutno? Je li to Međunarodna zajednica?

-Mi u BiH volimo da mistificiramo međunarodnu zajednicu. Međunarodna zajednica nije jedan čovjek već splet interesa.

Dobro. Onda čiji sad interes dominira u BiH?

– Vrijeme će pokazati, ali ono što se dogodilo prije nekoliko dana može biti zabrinjavajuće. Izjave novog visokog predstavnika. Ona je u suprotnosti onoj iz svibnja Vlade Njemačke kada je rečeno da daljnje podjele i konstitutivnost i legitimnost mogu izazvati podjele i destabilizaciju. No, veleposlanica BiH u Njemačkoj je razgovarala s predstavnicima Ureda Angele Merkel i Njemačka je jasno iskomunicirala da ostaju pri svome opredjeljenju iz svibnja ove godine.“

U kojem smjeru se sad ide kad je riječ o Izbornom zakonu? Izgleda kao da se traga za nekim „srednjim rješenjem.“

– Postalo je normalno da se samo priča o tome čime će Dragan Čović biti zadovoljan. Evo da budem radikalan. Koga briga čime će Dragan Čović biti zadovoljan? I što misli predsjednik jedne stranke. Postoje institucije i Parlamentarna skupština u ovoj zemlji. HDZ može tamo tražiti i glasati, ali koga briga za njihove želje ako to nema većinu u Parlamentu.

Očito je briga Christiana Schmidta. Vidjeli ste kako je spomenuo Čovića na nedavnom skupu?

-To je bilo blago rečeno ružno. Ali evo njemačka Vlada ostaje pri stavu iz svibnja . Ja nisam za srednja rješenja u Izbornom zakonu i to što je Schmidt rekao, a to je da se poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Zašto uopće pričati o tome? BiH je i njen suverenitet i integritet se podrazumijevaju. I što se više o tome priča, pogotovo kod lidera u regiji. Mi nismo u procesu priznanja, već smo priznati. Ali ako ćemo unutar toga biti država u kojoj ćemo se prije glasanja nacionalno izjašnjavati, mi onda nismo država koja teži europskim vrijednostima. EU ne prihvaća države s etničkim izbornim jedinicama.

Otkud onda Schmidtu takve slične izjave?

-Zaista ne znam. Omaklo se ili namjerno, ne znam, vrijeme će pokazati. Činjenica jest da je on tumač Daytonskog mirovnog sporazuma, ali govoriti na onakav način o građanima je malo ružno.

Prvi put smo nekako čuli od nekog međunarodnog dužnosnika kod nas da kaže jest Komšić ispred hrvatskog naroda u Predsjedništvu, ali više su Bošnjaci glasali za njega? HDZ šuti mudro. I sad mislimo što se događa?

-Točno. Ta rečenica i cijeli govor Schmidta je za mene radikalan i neprihvatljiv. Vidjeli smo da se Dodik odmah nakačio na te izjave da i on potvrdi da su Komšića birali Bošnjaci i da Sarajevo nije multietnički gradi. Prvo, Sarajevo jest multietnički grad, a s druge strane, kad idemo na izbore, koliko ja znam nitko vas ne pita koje ste nacionalnosti. Takav je zakon. Tako da Komšića nisu izabrali Bošnjaci ni Hrvati već građani BiH.

Fascinantni su ti brojači nacionalnih odrednica. Kojim mehanizmom, kako oni tvrde sa sigurnošću tko je za koga glasao? Paušalne su to ocjene, a nema tog mehanizma.

-Nema, i ja se iskreno nadam da u ovoj državi neće ni postojati takav mehanizam koji će štititi etnički interes, jer to nije suština demokracije. I ja živim u Sarajevu i glasao sam za Komšića i što ćemo sad? Što ćete s nama koji ne želimo u etničke grupacije? A što ćemo s Drvarom i drugim općinama gdje HDZ biraju Srbi? Znači kad tako tamo biraju, onda je kandidat samo čovjek kojeg svi dobro poznaju, a kad se u Sarajevu glasa za Komšića onda je on prvo nelegitimni Hrvat, pa tek onda Željko, pa simbol blokade, pa tek onda čovjek je li? E pa ne može to tako.

Je li neophodno nametanje zakonske regulative od strane OHR-a, zapravo korištenje bonskih ovlasti? Što možemo očekivati kad je riječ o Izbornom zakonu?

-Bonske ovlasti su legitimno pravo visokog predstavnika. Schmidt može nametnuti izmjene Izbornog zakona. Sad je pitanje je li spreman čovjek iz EU i države koja je uređena na građanskom principu  nama nametnuti etnički princip? Ako se to dogodi onda se prvo postavlja pitanje postojanja multietničkih stranaka u BiH. Zatim pitanje manjina na nekom etničkom teritoriju. I ako se nekom želi uskratiti pravo izbora onda je to jasna poruka.

Što je bitnije HDZ-u, Predsjedništvo ili Dom naroda FBiH?

-Mislim da je HDZ-u puno važniji Dom naroda. A da je Predsjedništvo važno, ali više na razini percepcije. Suštinska moć u BiH je federalni Dom naroda kao ključ za izbor u državni Dom naroda i to je potpuna kontrola procesa. Evo primjera, Čavara već više od godinu dana ne želi pričati o imenovanju sudaca Ustavnog suda s dva potpredsjednika.

Dočarajte nam to “ne želi”?

-Na način da to ne može biti tema sastanka, ako počnemo razgovor o tome on se pravi mrtav i kaže o tome ćemo drugi put. Imamo pet sudaca i četvero nedostaje i tamo je ključni način blokade kad treba rješavati pitanje vitalnog nacionalnog interesa koji često blokira procese u Parlamentu i zloupotrebljava se. Nemamo tumačenje Ustavnog suda. I zakoni ostaju neusvojeni.

Što će se dogoditi u narednoj izbornoj godini?

-Ja od visokog predstavnika očekujem da u BiH provodi ista politička i etička načela koja provodi u državi iz koje dolazi i koja svakom građaninu garantiraju ista prava. Možda je idealistički, ali mi smo na raskrižju u BiH – hoćemo li biti građanska država ili imati tri entiteta. Mislim da je ovo trenutak kad će doći do opredjeljenja u kojem smjeru BiH ide.

Hoće li biti deblokade na državnoj razini? Što ćemo s Miloradom Dodikom, to je čovjek kojem se toleriraju potezi koji ruše sve što je državno, tko ima snage uhvatiti se u koštac s time? Od sudova i tužiteljstva koji su pod političkom kontrolom?

-Znamo da je tužiteljstvo rak rana ovog društva. rade loše i sporo i pod pritiskom, pogledajte slučaj Tegeltija. Ipak, Dodikov politički kraj je blizu bez obzira na to što još uvijek kupuje narod jeftinim potezima. Narod mu ipak odlazi i to u države koje su totalna suprotnost od koncepta kojeg Dodik nameće u BiH. On se, krijući se iza građana RS-a, pokušava uvjeriti da im je ovako lijepo, a građanska BiH je za njih opasnost. A i do građana je. Nažalost, mehanizama za deblokadu nemamo ili su vrlo ograničeni. Kad je novac u pitanju, proračun, MMF, doći će tu predstavnici RS-a, ali vrlo ograničeno. Mislim da blokada neće trajati do izbora. Trajat će do jasne odrednice kojim putem BiH treba ići. To može biti riješeno prije izbora, a može i poslije. Izbori nisu presudni trenutak. Već Izborni zakon.

Ali što je alternativa Dodiku u RS-u?

-Dodik je preuzeo model ponašanja od Vučića, a to je da oporba nema što raditi jer je on priča o svemu i svačemu.

Ali ne zaboravite, Dodik je isto radio i prije Vučićevog dolaska na vlast, nije to baš kopiranje?

-U tom smislu ubijanja oporbe je učio od Vučića. Miješa se i u posao vlasti i oporbe. Kao i Vučić – zna sve i nitko ne zna bolje od njega. I kroz procedure pridobiva oporbu i oporba nasjeda, ali je to u posljednje vrijeme malo manje izraženo. No, opravdano pitanje je vide li stranke oporbe BiH kao cjelovitu državu – meni se ne čini da je tako. Vidjeli ste novog gradonačelnika Banje Luke i njegove pročetničke retorike. To nije promjena zbog suštine.

dnevnik.ba