Unatoč tome što su dosad proizvele i isporučile tek oko 200 milijuna doza cjepiva protiv Covida-19, a ni pandemiji se ne nazire kraj, vodeće farmaceutske kompanije već su počele davati signale da bi uskoro, možda već i tijekom ove godine, mogle povisiti cijene svojih proizvoda.
Kompanije predviđaju da će ono što je danas pandemija u budućnosti postati sezonska epidemija, odnosno bolest koja će se, poput gripe, pojavljivati svake godine. Na tome će, kako kažu, nastojati dugoročno profitirati, unatoč tome što već i prema važećim cijenama bilježe rekordne profite i što se već sada može predvidjeti da će cjepiva protiv Covida-19 biti među najlukrativnijim farmaceutskim proizvodima ikada, piše Tena Erceg za Novosti u tekstu ‘Ispod žita do profita’.
Sezonska bolest
Da će Covid-19 postati sezonska bolest slaže se većina znanstvenika, pa je tako Reuters nedavno objavio izjavu Sharon Peacock, voditeljice britanske službe za mapiranje genoma koronavirusa “Covid-19 Genomics UK”, koja smatra da “trebamo prihvatiti da će nam uvijek trebati dodatne doze jer imunitet ne traje vječno”. “Već i sada prilagođavamo cjepiva kako bismo se mogli nositi s evolucijom virusa, s obzirom na to da se javljaju varijante koje imaju i povećanu prenosivost i sposobnost da djelomično izbjegnu naš imunosni odgovor”, objasnila je Peacock. Rekla je i da je uvjerena kako će redoviti pojačivači, kao što je to slučaj s gripom, biti potrebni kako bismo se mogli nositi s budućim varijantama.
U lipnju prošle godine, kada su kompanije još prikupljale državne subvencije, a političke elite diljem svijeta obećavale da će se buduća cjepiva tretirati kao javno dobro, te su kompanije pristale privremeno suspendirati ono što nazivaju uobičajenim strategijama formiranja cijena. AstraZeneca, Pfizer i Johnson & Johnson objavili su da neće profitirati sve dok traje pandemija, no izvršni menadžer Pfizera Albert Bourla već je mjesec dana kasnije američkom financijskom tjedniku Barron’s nagovijestio da takav stav, barem što se Pfizera tiče, neće biti na snazi još dugo. Odgovarajući na pitanje trebaju li se proizvođači cjepiva odreći profita kako bi se suzbila epidemija, Bourla je tada odgovorio da “morate biti potpuni fanatik ili radikal da biste tako nešto tvrdili”. “Tko je taj tko će pronaći rješenje? Privatni sektor”, objasnio je.
Operacija Warp Speed
Američka vlada u sklopu operacije Warp Speed ukupno je u farmaceutsku industriju upumpala 18 milijardi dolara za razvoj cjepiva protiv Covida-19 kako kompanije ne bi snosile nikakve financijske rizike. Sam Pfizer putem partnera BioNTecha dobio je i pola milijarde dolara od njemačke vlade. Kompanija svoje cjepivo prodaje po cijeni od 39 dolara za dvije doze u SAD-u, te 64 dolara u Evropskoj uniji. No ako je suditi po online konferenciji na kojoj su 11. ožujka razgovarali Bourla, Pfizerov glavni financijski direktor Frank D’Amelio i viši biofarmaceutski analitičar britanske investicijske banke Barclays, Carter Lewis Gould, to bi se uskoro moglo promijeniti.
Na online sastanku, čiji je sadržaj dostupan na internetu, D’Amelio je Barclaysovog analitičara prvo izvijestio o trenutnim financijskim trendovima Pfizera, rekavši da su prihodi kompanije prošle godine iznosili 42 milijarde dolara, od čega 15 milijardi od cjepiva protiv Covida-19. Čisti profit od cjepiva nakon poreza trebao bi iznositi četiri milijarde dolara. Tijekom ove godine Pfizer očekuje prihode od 60 milijardi dolara, od čega bi oko četvrtina trebala doći od prodaje cjepiva protiv Covida-19. To je gotovo jednako koliko će Pfizer zaraditi od svoja dosadašnja tri “blokbastera” zajedno: cjepiva za pneumokok Prevnar, čija je tržišna cijena inače 200 dolara, lijeka za rak Ibrance i lijeka za razrjeđivanje krvi Eliquis. Kako navode brojni izvori, trenutno je na svjetskom tržištu samo jedan lijek profitabilniji od Pfizerovog cjepiva protiv Covida-19, Humira za liječenje reumatoidnog artritisa američke kompanije Abbott Laboratories.
Dizanje cijena
D’Amelio je u spomenutom online razgovoru na pitanje o budućoj alokaciji prihoda odgovorio da će kompanija, uz to što će dio prihoda sačinjavati dividende investitorima, do 2025. godine na tržište izbaciti 25 novih lijekova, od kojih devet “potencijalnih blokbastera”, uglavnom cjepiva. Upitan da prokomentira “potencijal da se u budućnosti podignu cijene” cjepiva protiv Covida-19, D’Amelio je odgovorio da je “jasno da se trenutno određivanje cijena ne temelji na onome što se smatra normalnim tržišnim uvjetima, nego na stanju pandemije u kojoj se nalazimo i na potrebama vlada da osiguraju dovoljno doza od različitih proizvođača”.
“Stoga vjerujem da će se, jednom kada iz pandemijske uđemo u endemijsko stanje, aktivirati normalni tržišni uvjeti. Tada će faktori kao što su efikasnost, boosteri i klinička korisnost postati veoma važni i u tome vidimo značajnu šansu za naše cjepivo iz perspektive potražnje”, rekao je D’Amelio analitičaru jedne od najvećih investicijskih banaka na svijetu.
Otpor američke vlade
Pfizerov financijski direktor rekao je i da ne očekuje da će ta odluka naići na otpor američke vlade te da je uvjeren da je industrija svojim uspjehom generirala puno dobre volje i kod članova Kongresa i u široj javnosti.
Da Pfizer nije jedini koji tako razmišlja svjedoče izjave i dokumenti i drugih vodećih kompanija. Ugovori AstraZenece koji su procurili u javnost također otkrivaju da kompanija nakon završetka pandemije namjerava razmotriti cijenu svoga cjepiva, koje se sada prodaje po niskih 2,5 eura. Stephen Hoge, predsjednik američke Moderne koja je je od vlade za razvoj cjepiva dobila oko 500 milijuna dolara, na Barclaysovoj konferenciji najavio je da će nakon pandemije nastupiti “normalnije formiranje cijena temeljeno na vrijednosti”. Izvršni menadžer Johnson & Johnsona Joseph Wolk rekao je pak da “investitori od kompanija očekuju da revidiraju cijene tako da budu više u skladu s komercijalnim okolnostima”.
Svim tim izjavama zajednička je činjenica da sve kompanije podrazumijevaju da su one te koje će odlučiti kada će nastupiti kraj pandemije. Iako je uobičajeno da početak i kraj pandemije proglašava Svjetska zdravstvena organizacija, kompanije nemaju zakonsku obavezu držati se WHO-ovih objava i preporuka. Da ih se vjerojatno neće držati potvrđuje izjava Johnson & Johnsonovog Josepha Wolka, koji je na istoj konferenciji rekao da datum kraja pandemije “neće biti nešto što će nam biti diktirano”.
Financial Times nedavno je pak došao u posjed memoranduma između AstraZenece i jednog brazilskog proizvođača u kojemu piše da bi kompanija kraj epidemije mogla proglasiti već u srpnju ove godine. Iako se radi o dokumentu iz prošle godine, kada se možda činilo da će proizvodnja i distribucija cjepiva ići brže nego što je to sada slučaj, evidentno je da kompanija smatra da je ona ta koja ima pravo proglasiti kraj pandemije.
Brojni presedani
Namjera farmaceutskih kompanija da povisi cijene cjepiva dodatno objašnjava zbog čega bogate zemlje, čije kompanije proizvode cjepiva, već mjesecima blokiraju inicijativu stotinjak zemalja da se putem Svjetske trgovinske organizacije privremeno suspendiraju prava intelektualnog vlasništva na lijekove i cjepiva proziv Covida-19. Novosti su opširno pisale o tome kako bi se suspenzijom sporazuma TRIPS i dijeljenjem znanja omogućili neusporedivo brža proizvodnja i procjepljivanje globalnog stanovništva. No moćna lobistička udruženja farmaceutske industrije na to ne žele pristati jer znaju da će u idućih nekoliko godina industrija ostvariti nezabilježene profite.
Poznato je i da su ugovori između farmaceutskih kompanija i vlada ili u potpunosti tajni ili objavljeni tako da su svi bitni dijelovi zacrnjeni. No ono što se uspjelo saznati pokazuje da su u ugovaranju kupnje cjepiva protiv Covida-19 postavljeni brojni presedani, primjerice nepostojanje rokova isporuke ili zabrana vladama da po svojoj volji raspolažu s cjepivima koja su kupile.
Neprofitna britanska novinarska organizacija Bureau of Investigative Journalism (BIJ) u međuvremenu je objavila i istraživanje koje pokazuje da su kompanije u pregovorima išle i dalje od toga, naime da su ucjenjivale, praktički i reketarile vlade da pristanu na uvjete koji bi se lako mogli pokazati kao protuzakoniti. BIJ je razgovarao s predstavnicima tri latinoameričke vlade, brazilske, argentinske i jedne čiji su dužnosnici htjeli ostati anonimni, a koji su im ispričali kako su ih predstavnici Pfizera prisiljavali da kao zalog daju državnu imovinu i pristanu kompenzirati eventualne tužbe čak i u slučajevima teškog nemara, prevare ili zlonamjernog postupanja.
Suverenitet
Brazilsko ministarstvo zdravstva na svojoj je web-stranici krajem siječnja objavilo priopćenje u kojemu tvrdi da je Pfizer u pregovorima postavio pet zahtjeva u kojima se, među ostalim, tražilo da se Brazil “odrekne suvereniteta” nad svojom imovinom u inozemstvu, kao i jurisdikcije u rješavanju sporova. Argentina je s Pfizerom pregovarala također prošloga ljeta, a pregovori su bili toliko tvrdi da je tamošnji kongres čak izglasao novi zakon kako bi se omogućilo da država pokrije eventualne troškove tužbi.
Kompanija je od vlade tražila da u zalog dade federalne rezerve, zgrade banaka i vojne objekte, a dužnosnik s kojim je BIJ razgovarao rekao je da je dosad za takvo nešto čuo samo u slučajevima kada se pregovaralo o otplati inozemnog duga.
Lawrence Gostin, profesor prava na američkom sveučilištu Georgetown i suradnik Svjetske zdravstvene organizacije, BIJ-u je rekao da “nije normalno” da kompanije od država traže zaštitu za nemar, prevaru i loše upravljanje te da one na takvu zaštitu nemaju pravo. I drugi pravni stručnjaci smatraju da bi se u slučajevima takvog pregovaranja moglo raditi o teškoj zloupotrebi moći, a kako je organizaciji rekao neimenovani dužnosnik iz treće latinoameričke države, “što se sve događalo na pregovorima, saznat će se za pet godina, kada istekne ugovor o tajnosti koji je vlada morala potpisati”.
wpDiscuz
