BiH se mora mijenjati, a promjenu moraju donijeti svi ljudi u ovoj zemlji, a ne samo političari, poručio je Lars Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU, u razgovoru za “Nezavisne” o europskom putu BiH.
Uvjeren je da zemlja neće krenuti naprijed zato što će ovaj ili onaj političar reći da treba uraditi ovu ili onu reformu, već da promjene treba tražiti građani. “Ne vjerujem da samo lideri mogu donijeti promjenu jer mislim da pojedinci ne pišu povijest. Povijest pišu narodi, onako kako bi to možda Tolstoj zamišljao u svojim romanima.
Sigurno je da iskoračiti znači preuzimati poneki rizik i da možda odustajete od nekih stvari u kojima vam se čini da sadašnji poredak pruža neku mirnu luku, ali mislim da je svima jasno da se morate mijenjati i da ovako kako je sada ne može zauvijek. ne možete nastaviti živjeti u mjehuru “, kaže Wigemark.
EU, kaže on, ima jasna pravila koja treba ispuniti ako BiH želi biti dio ujedinjene Europe, ali je i dodao da ta pravila ne znače centralizaciju ili decentralizaciju zemlje, već da se o unutarnjim odnosima dogovor mora postići u samoj zemlji. Kada je riječ o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ističe da postoji mnogo pogrešnih informacija kako BiH puno gubi time, a ništa ne dobiva. Dodaje da su svi susjedi BiH odavno izvršili prilagodbu.
“Ne radimo mi to da bismo vaš tržište preplavili našim jeftinim proizvodima. Sve što tražimo jest da se vratimo na stanje koje je Hrvatska imala kada se pridružila EU.
Mi smo već sada vaš najveći trgovinski partner s 70 posto ukupne trgovine. I ne želimo potkopavati vašu poljoprivredu, već upravo suprotno – želimo je podržati. želimo da radimo s vašim poljoprivrednicima, ne samo da ponude što kvalitetnije proizvode na domaćem tržištu, već i da bolje mogu konkurirati na ino-tržištima.
Prošle godine je vaša mliječna industrija ostvarila veliki uspjeh nakon otvaranja europskog tržišta za njihove proizvode poslije ispunjavanja uvjeta i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda se povećao. A već dodajemo i nove proizvođače na listu. Sada na red dolazi perad, gdje također treba ispuniti standarde “, rekao je on.
Wigemark također tvrdi da BiH, zapravo, više gubi neprilagođavanje SSP-a zato što ne uživa u povlasticama koje EU daje zemljama zapadnog Balkana.
“EU bi mogla pomagati i više i kroz IPA i na druge načine, ali su nam vezane ruke jer je BiH potrebna zajednička strategija za poljoprivredu, transport, ekologiju i energetiku, ali ne na način da Sarajevo ili neko nameće nešto bilo kome, nego da te oblasti odražavaju interese cijele zemlje “, naveo je on.
Kao primjer kako se neki procesi teško mijenjaju navodi jedan od kriterija Svjetske banke u reformama – da BiH konačno smanji cijene lijekova koje su, kako tvrdi, i do 40 posto skuplje nego u Srbiji i Hrvatskoj.
“Ljudi koje znam pričaju mi da kad netko ide u Beograd – obično im kažu da kupe lijekove. Kada bi cijene lijekova bile niže, skoro svi bi imali koristi”, ističe on.
Što se tiče Reformske agende, istaknuo je da je došlo do pomaka, posebno kada se radi o uvjetima za dobivanje novog kreditnog aranžmana Međunarodnog monetarnog fonda.
“Znam da su predstavnici MMF-a ovdje i razgovarali s vlastima, posebno oko stanja u bankarskom sektoru, gdje vidim da je došlo do određenog napretka”, navodi on.
Rekao je da se EU ne miješa u to kako bi Mehanizam koordinacije trebao izgledati. Za EU je, kako je naglasio, važno da u Bruxelles dođe usuglašen stav o pitanjima koja se budu raspravljala tijekom pregovora i da taj stav predstavlja sve relevantne čimbenike u zemlji. Tempo reformi, zaključio je, ovisi od same zemlje, a EU je tu da pomogne.